Politika

LAŽEMO BRISEL, BLOKIRAMO REFORME Koliko smo napredovali od predaje zahtjeva za članstvo u EU do danas

Otkako je prije tri godine predala prijavu za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u ključnim oblastima, niti je ispunila osnovne obaveze koje se očekuju u ovom procesu.

LAŽEMO BRISEL, BLOKIRAMO REFORME Koliko smo napredovali od predaje zahtjeva za članstvo u EU do danas
FOTO: EU

Zaključak je ovo analitičara i predstavnika civilnog sektora u BiH, koji navode da se vlasti u BiH i dalje ne bave ustavnim reformama, a napredak nije zabilježen ni kada je u pitanju reforma javne uprave. Pored toga, u BiH je evidentan i problem slobode okupljanja, odnosno ona nije garantovana svima pod istim uslovima, dok je politička ogovornost na niskom nivou.

Promjena izbornog zakona, poštivanje odluka Ustavnog suda BiH, govori mržnje, procesuiranje ratnih zločina i suočavanje s prošlošću, borba protiv korupcije, ljudska prava i zaštita manjina, sloboda izražavanja samo su neki od problema koji su i dalje vidljivi u BiH, a koji su  preduslovi za kreiranje zdravog okruženja i gradnju zajedničke države.

Koliko smo malo napredovali na putu ka EU u protekle tri godine u više navrata smo mogli da čujemo i od specijalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH Kristijana Dana Prede, koji često upozorava da su u BiH deklarativno svi za što brže priključenje evropskoj zajednici, dok je u praksi situacija sasvim drugačija.

– Od BiH se čak tri godine čeka na formiranje zajedničkog Parlamentarnog odbora za pridruživanje i stabilizaciju. U protekle tri godine nismo uspijeli uvjeriti partnere iz Parlamenta BiH da dođu u Brisel i da zajednički radimo na ovim pitanjima. Pokušali su u zajedničko tijelo uvesti pravila koja se koriste u poslovnicima u BiH. Na taj način pokušali su transformisati EU da postane BiH. Izazov je obratan, BiH treba postati dio EU, a ne da se EU transformiše u neku veliku BiH – upozorio je Preda.

Foto: M. A. Pushpa Kumara/EPA
Foto: M. A. Pushpa Kumara/EPA
Kristijan Preda

On je naveo da neće biti lako uvjeriti političare u BiH da se okrenu evropskim standardima, a ostave podjele koje postoje u državi.

Koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić kazao je za Srpskainfo da BiH definitivno nije ispunila svoje osnovne obaveze koje se očekuju u ovom procesu od predaje aplikacije za članstvo, pa do samog dodjeljivanja statusa kandidatkinje jednoj zemlji.

– Odgovor na upitnik Evropske komisije je predan sa velikim zakašnjenjem. Odgovori na dodatna pitanja EK su dostavljena na potvrđivanje, takođe s velikim zakašnjenjem. S druge strane, prije više od tri i po godine na snagu je stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji imamo sa EU, a koji kršimo – kaže Ibrahimagić.

On pojašnjava da od osnivanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, prije tri godine, to tijelo još nije počelo s radom iz razloga neusvajanja poslovnika o radu, koji bi trebao da bude formalni dokument koji omogućuje tom tijelu da radi.

– Vidimo, znači, neke osnovne stvari koje bi se trebale očekivati od BiH u ovoj fazi evropskih integracija. Mi ih, na žalost, ne ispunjavamo ili ih ispunjavamo neuredno ili s velikim zakašnjenjem – kaže Ibrahimagić.

Foto: Francisco Seco/EPA
Foto: Francisco Seco/EPA

Politički analitičar Vehid Šehić ističe da je prilikom predaje aplikacije za članstvo u EU u martu 2016. godine od toga napravljen „veliki događaj“ u BiH, iako za to nije bilo razloga jer se u suštini radilo o predaji molbe da postanemo dio evropske zajednice.

– Neki su se tada ponašali kao da smo već ušli u EU, iako još nismo prišli ni njenom pragu, bar ne kada su u pitanju evropski standardi. Pitanje je koliko uopšte naši političari žele standarde EU u BiH. Ukoliko će ti evropski standardi ostati samo mrtvo slovo na papiru i ako građani u svojim životima to neće osjećati, onda se postavlja pitanje zašto ulaziti u EU – kaže Šehić.

On ističe da BiH prvo mora da riješi unutrašnje probleme, ako želi da ispuni evropske standarde. Tačno je, kaže Šehić, da je BiH usvojila ili prilagodila neke svoje zakone ili pravilnike sa onima u EU, ali građani to još ne osjećaju u svakodnevnim životima iz prostog razloga jer nije stvorena pretpostavka za vladavinu prava, odnosno za demokratsko i pravedno društvo.

– Članstvo u EU u prvom redu podrazumijeva odgovornost za poštivanje vladavine prava. Živimo u državi u kojoj se ne poštuje ustav i zakoni, kao ni odluke sudova. To znači da smo država u kojoj uopšte ne postoji politička odgovornost. Kako onda možemo da pričamo o ispunjavanju uslova za ulazak u EU – kategoričan je Šehić.

Prema njegovim riječima, zvaničnici u Briselu jako dobro znaju situaciju u BiH i vjerovatno će, nakon što dobiju odgovore na Upitnik EK, koji smo ovih dana finalizovali, tražiti dodatna pojašnjenja.

Pročitajte još

Šehić kaže da političari u BiH, sve dok se ne počnu istinski i vjerodostojno pridržavati pravih vrijednosti EU, ne trebaju ni sanjati da su ispunili sve uslove za ulazak u evropsku zajednicu.

On ističe da se o ulasku BiH u EU govori od 2001. godine, te da smo tada po ispunjavanju određenih obaveza bili daleko ispred Srbije i Crne Gore, a danas smo daleko iza njih.

– To građani jako dobro vide. Ovdje još nije nastao neki evroskepticizam, ali građani polako gube povjerenje da ćemo ikada ući u EU, upravo zato jer naši političari ne čine ništa da ispune ono što se od nas traži. Naši političari nikako da shvate da oni trebaju da upravljaju interesima građana ove države, a ne da vladaju građanima – kaže Šehić.

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski vjeruje da BiH jeste napravila određeni napredak na putu ka EU, ali da je to još daleko od onoga što se očekuje od ove zemlje.

– BiH prvo mora riješiti svoje političke probleme. Svi znamo kakvi su to problemi – od različitog tumačenja ustava, pa do problema s konstituisanjem vlasti. Ako tome dodamo inicijative za ukidanje visokog predstavnika i stranih sudija u Sudu BiH, onda vidimo da je ostalo još mnogo toga da riješimo prije nego se počnemo baviti onim što od nas traži EU – smatra Sitarski.

Građani gube interes za EU

Istraživanje Direkcije za evropske integracije pokazuje da iz godine u godinu opada broj građana koji podržavaju ulazak BiH u EU, a raste procent onih koji ne znaju ili ne žele reći kako bi glasali. Tako je 2017. godine za ulazak u EU bilo sedam od deset građana, dok je u prošloj godini za ulazak u BiH bilo šest od deset građana BiH.

Zanimljivo je da je podrška značajno niža u RS nego u FBiH i Brčko distriktu.

Građani iz svih dijelova BiH iz istih razloga podržavaju i ne podržavaju ulazak BiH u EU. Najčešći razlog za podršku je stav da će rezultat biti unapređenje infrastrukture, a slijede sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala i poštivanje zakona i propisa. Strah od povećanja troškova života i poreza predstavlja ubjedljivo najčešći razlog za protivljenje članstvu u EU.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu