Biznis

LEKCIJE NAUČENE 2008. SADA ŠTITE TRŽIŠTA Dvije su ključne, a obe su sada primjenjene

Turbulencije na evropskim tržištima natjerale su trgovce da se osvrnu na 2008-2009. godinu, posljednji put kada je djelovalo da je finansijski svijet na ivici kolapsa. Dobra vijest ovog puta je da donosioci politika primjenjuju pouke iz te krize.

Posao kancelarija
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Od američkog paketa za spasavanje od dva biliona dolara do masovnog otkupa obveznica od strane Evropske centralne banke, znaci su da su zvaničnici brzo prešli na ublažavanje uticaja epidemije virusa korona, piše Blumberg.

Naravno, odgovori su bili neujednačeni od zemlje do zemlje. Članice Evropske unije su se potrudile oko dogovora o detaljima, a ambicioznije ideje, poput podjele tereta duga, za sada izgledaju kao da nisu dostupne. Ali generalno, investitorima uliva poverenje ono što su vidjeli.

Ključna lekcija iz krize 2008. bila je da centralne banke djeluju brzo i budu smjele – rekao je Jordan Ročester, devizni strateg u kompaniji “Nomura International Plc” u Londonu i istakao da je učinjeno oboje u ovoj krizi.

Da bi ovaj odgovor bio stavljen u perspektivu, tada, 2008. godine prošlo je nekoliko mjeseci između akcije Federalnih rezervi i pokretanja programa za spasavanje problematične imovine. A u kasnijoj dužničkoj krizi u evrozoni, investitori su kritikovali kreatore politika zbog toga što su u više navrata bacali limenku na pitanja poput spašavanja Grčke.

Naravno, velika kriza prije više od decenije predstavljala je finansijski događaj iz korijena na tržištu nekretnina koji je imao ekonomske posljedice. To je značilo da se i uzrok i posljedica mogu riješiti regulacijom i fiskalnom i monetarnom politikom.

Ovoga puta svi podsticaji na svijetu neće pomoći ako temeljna javno-zdravstvena katastrofa ne bude stavljena pod kontrolu. Zaista, akcije su nedjelju završavale padom, okončavši dobitke od tri dana, kao što je broj predmeta u SAD i na drugim mjestima.

Berze

Tržište akcija uz pad za oko 40 odsto izgleda prilično slično prethodnim šokovima, međutim, brzina pada je glavna razlika. Dobra vijest je da je masovni događaj sa rizikom takođe izazvao brži odgovor centralnih banaka i još važnije, vlada koje bi mogle da izbjegnu strukturno medvjeđe tržište, prema Goldman Saksu.

U Njemačkoj, na primjer, vlada je u ponedjeljak objavila stimulativni plan od 750 milijardi evra (824 milijardi dolara) u vrijeme kada je referentni Dak indeks opao za 38 odsto od svog vrhunca mjesec dana ranije.

– Politika se brzo prilagodila ovom vremenu i mi to vidimo kao veliki pozitivan rezultat i vjerovatno način da se spriječi da to postane sistemski – napisali su u pomeni analitičari investicione banke.

Goldman je rekao da akcije imaju “dobre šanse” da naprave nove nivoe pada u narednim nedjeljama i mjesecima. Vlade su u stanju da izgrade svoje trenutne mjere na institucijama primenjenim tokom velike recesije ili dužničke krize, poput evropskog mehanizma za stabilnost, koji pruža kredite za Članice EU.

Time se izbjegavaju dugotrajni parlamentarni procesi i stoga se poštede jednakosti barem izvjesne nesigurnosti. A politika privremeno skreće pogled na pravila koja regulišu državnu pomoć radi primjene opsežnih mehanizama garancije države za bankarske kredite.

– Ovi mehanizmi su ključni ako banke žele da produže finansiranje kompanija u teškoćama – napisali su analitičari Natikis. Strah i nesigurnost oko sistemske kreditne krize bili su jedan od glavnih razloga dugotrajne slabosti kapitala prije 12 godina. Uz sve postojeće mjere i centralne banke koje pažljivo prate snižene kamatne stope, postoji šansa za duboke, ali kratkotrajne boljke, omogućavajući brži oporavak tržišta kapitala.

– Recesija je spremna da bude izuzetno teška, ali relativno kratka, dostignuvši kraj u drugom ili trećem kvartalu 2020. – rekao je Fransoa-Ksavier Čaučat, član investicionog odbora “Dorval Asset Management”.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu