Ronioci kluba “Buk” još jednom su u Vrbasu našli vrijedan istorijski predmet, koji je, kako se za sada procjenjuje, korišten u periodu od zadnje četvrtine 13. do prve polovine 15. vijeka.
Po uzoru na poznatu englesku legendu o kralju Arturu, i Banjaluka sada ima svoj mač u kamenu, a arheolozi, istoričari i ronioci su odabrani vitezovi koji će ovu priču poslati u svijet. Njegova tačna lokacija još se krije od javnosti iz bezbjednosnih razloga.
Kako su naglasili iz Muzeja RS, pronalazak, po svemu sudeći, jednoiporučnog ili bastardnog mača u koritu rijeke Vrbas, predstavlja značajno arheološko otkriće jer je na teritoriji Banjaluke, u proteklih skoro 90 godina koliko postoji ta institucija, pronađen samo jedan srednjovjekovni mač, i to dosta oštećen, a koji se danas čuva u Zbirci srednjovjekovnog oružja i oklopa.
Ovakvi mačevi na našim prostorima su relativno rijetki, zbog čega je njegovo spasavanje i konzervacija od prioritetnog značaja, kako za Muzej, tako i za Grad. Vađenje mača iz rijeke, njegovo čišćenje i konzervacija mogli bi poslužiti i kao odličan povod za snimanje dokumentarnog filma kojim bi se popularisala arheologija i podvodna arheologija uopšte, zatim značaj očuvanja kulturnog nasljeđa na teritoriji Grada Banjaluka, kao i promovisanje prirodnih i istorijskih znamenitosti našeg grada – precizirala je kustos arheolog Ivana Pandžić, koja će biti dio viteškog odreda za spasavanje mača iz vodenih dubina.
Кako bi cijeli poduhvat bio izveden na profesionalnom nivou, ronioci RK “BUК” pohađaju kurs priobalne i podvodne arheologije da bi stekli potrebne vještine i iskustvo, a koje će moći primjeniti i u budućim projektima i podvodnom terenskom radu, te biti podrška za sve naredne ekspedicije. U timu učestvuje još istoričar Janko Vračar i biolog-ronilac Ana Ćurić iz Zavoda za zaštitu i kulturno-istorijsko nasljeđa RS.
Cijelom procesu, koji se planira izvesti krajem mjeseca u zavisnosti od vremenskih uslova i vodostaja Vrbasa, prisustvovaće i konzervator iz Srbije.
– Metodologija rada je ista kao i na kopnu ali je pod vodom duplo teže sve izvesti, jer su i sami uslovi zahtjevniji. Mač ne bi smio promijeniti svoj prostor; moj posao kao arheologa je da ga izvadimo na sigurno po svim meotodološkim principima rada, odnosno zajedno sa donjim dijelom kamena ili sedre u koji je zabijen. U slučaju da konzervator ne dođe u tom trenutku, mač će se morati čuvati u vodi, ali ćemo nastojati da poklopimo termine i da stručnjak bude prisutan na licu mjesta kako bi se odmah radila potrebna konzervacija i restauracija. Naša ideja je da, nakon što mač kompletno očistimo, restauriramo i analiziramo, ponovo vratimo u kamen. S obzirom da ga svi već zovu banjalučkim “Ekskaliburom” zašto da ne iskoristimo tu situaciju u kojoj se on nalazi kako bi cijela priča bila što atraktivnija – zaključuje Pandžićeva.
Mač će se, nakon temeljnog čišćenja i konzervacije, čuvati u fundusu Muzeja RS, gdje bi bio dostupan posjetiocima i istraživačima, koji su zainteresovani za srednjovjekovnu prošlost grada i njegove okoline.
Arheolog-ronilac
Arheolog Ivana Pandžić dio je tima koji će iz vode izvući srednjovjekovni mač. Ona je već prošla ronilačku obuku za ovaj zahtjevan poduhvat. Imala je želju da nauči roniti, pa je ovo bila odlična prilika da spoji ugodno s korisnim.
– Podvodna arheologija se inače veže za more i nisam ranije razmišljala u tom pravcu, jer nije bilo naznaka da će biti potrebe za takvom vrstom rada i ovdje. Sada i ja dosta istražujem, edukujem se, ponavljam neke stvari koje smo radili na fakultetu, jer želimo sa svakog stručnog i naučnog aspekta da uradimo posao kako treba. Projekat „Vrbaski maču u kamenu“ može biti iskorišten u promociju kulturnog nasljeđa, ali i turističke ponude, da pokažemo koliko Vrbas ima stvari za ponuditi, između ostalog i „potragu za blagom“ – precizirala je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu