Svijet

MAFIJAŠKA POSLA I TRAGEDIJA U ĐENOVI Veliki uticaj organizovanog kriminala u građevinarstvu, u Italiji je do sada palo DEVET MOSTOVA

Nakon što je velika tragedija u vidu rušenja jednog dijela vijadukta “Morandi” u Đenovi pogodila Italiju, novinar Deli mejla, Tobias Džons, napisao je članak u kojem je predočio činjenice o mogućem uticaju italijanske mafije na ovu katastrofu u kojoj je, prema najnovijim navodima, živote izgubilo 42 osobe. Međutim, kako je naveo, mafija je potencionalni krivac za još osam građevinskih katastrofa.

MAFIJAŠKA POSLA I TRAGEDIJA U ĐENOVI Veliki uticaj organizovanog kriminala u građevinarstvu, u Italiji je do sada palo DEVET MOSTOVA
FOTO: LUCA ZENNARO/EPA
Djenova

Za razliku od drugih nedavnih katastrofa koje su pogodile Italiju, zemljotresa i poplava, ovo nije bio “Božiji čin” uprkos tvrdnjama da je most pogođen munjom u strašnoj oluji, ipak je sve nastupilo zbog greške koju je počinio čovjek, piše Daily Mail, prenosi Blic.rs.

Zbog velikog bijesa koji vlada u javnosti, sudije iz pokrajne Đenoveze već su pokrenule istragu, a mnogi Italijani okrivljuju organizovani kriminal za katastrofu. Priča o mostu Morandi počinje početkom 1960. godine kada je započelo povezivanje Italije i Francuske autoputem, a sam most je otvoren sedam godina kasnije, 1967. godine.

Iako nema zvaničnih dokaza o učestvovanju kriminalaca u njegovoj izgradnji, itallijanska država je od 1948. do 1992. godine bila veoma ozlogašena zbog saradnje sa krimogenim svijetom, a njihova saradnja se bazirala na prikupljanju glasova i ostalih nelegalnih radnji u zamjenu za dodjelu javnih tendera. Bilans takve politike, vidljiv je tek danas.

Naime, u posljednjih pet godina širom Italije se srušilo devet mostova, istragom je utvrđeno da su “appalati” (javne ugovore) dobijali mafijaški klanovi širom zemlje.

Pod dobijanje “appalatija”, podrazumijevao se širok spektar poslova, od čišćenja do sakupljanja smeća i građevinskih radova.

Tokom velikog građevinskog buma u Palermu krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, od 4.000 izdatih gađevinskih dozvola, više od trećine dozvola u sicilijanskoj prestonici je izdato trojici mafijaških bosova.

Jednom prilikom, 2001. godine, ministar za infrakstrukturu u tadašnjoj vladi, šokirao je Italijane svojom izjavom da je problema sa mafijom uvijek bilo i da će ih biti, kao i da moraju da nauče da žive sa tom realnošću. Ova rečenica najbolje opisuje uticaj italijanske Koza nostre u građevinarstvu.

Namješteni tenderi, pranje nelegalno stečenog novca, osiromašeni cement 

Nije javna tajna da su zbog tendera, kao i zbog pitanja koja su postavljali, neki ljudi i ubijeni.

Razlog je poprilično jednostavan, svi ovi projekti puno koštaju, a to je idealna prilika da se opere nelegalno stečeni novac.

Organizacije koje se bore protiv mafije kažu da su na njihovom udaru i inspektori rada, koje zastrašuju.

Nažalost, ovo je takođe idealna prilika za upotrebu “osiromašenog cementa” slabije mješavine koja štedi novac, ali ugrožava živote ljudi.

Foto: Luca Zennaro/EPA
Foto: Luca Zennaro/EPA

Umjesto da se za njegovu proizvodnju koristi kreč ili kalcijum silkat, u njega ide običan pjesak.

Godine 2009. godine policija je istražila više od 20 slučajeva “osiromašenog cementa” a pretresom je pronašla i spisak sastojka koji su najjeftiniji za proizvodnju koji je štampala mafija.

Na listi objekata koji su u opasnosti zbog korišćenja ovakvog cementa, nalazi se veliki broj bolnica, škola, kao i aerodroma, što opasnost diže na nivo čitave zemlje.

Primjera radi, tokom rekonstrukcije područja zahvaćenih zemljotresom 2009. i 2016. godine, pravljeni su veoma unosni javni ugovori, mahom zbog toga što se radilo o čitavim predgrađima. Tom prilikom je prisluškivanjem uhvaćen razgvor građevinskih bosova kako razgovaraju o novcu, piše “Dejli mejl”.

Još jedan od faktora koji su imali udela u rušenju mosta jeste i njegov arhitekta, Rikardo Morandi, koji je više bio podoban nego kompetentan, što je u Italiji u većem dijelu dvadesetog vijeka, bila učestala pojava.

U izgradnji se mahom koristio tehnikom prenapregnutim armiranim betonom, za koji se kasnije pokazalo da ima velike probleme sa korozijom.

Foto: Luca Zennaro/EPA
Foto: Luca Zennaro/EPA

Morandijeva lista mostova koji su se srušili ili su zbog opasnosti zatvoreni za saobraćaj je velika. Prvi alarm se upalio 1964. godine kada se srušio njegov prvi most, ali niko se nije obazirao na to do sada.

Paradoks u čitavoj ovoj situaciji jeste činjnica da će država opet raspisati javne tendere, što će u Italiji pokrenuti građevinski bum. A to je već pjesma koju obožavaju mafijaške uši, zaključuje britanski novinar.