Zahvaljujući brojnim mogućnostima koje nam nudi tehnologija 21. vijeka, pronalaženje zabave rijetko predstavlja problem.
Ipak, postavlja se pitanje koliko vremena još posvećujemo nekim tradicionalnijim hobijima, poput čitanja knjiga.
– Ne postoji prijatelj tako odan kao knjiga – zapisao je Ernest Hemingvej.
O značaju čitanja i brojnim prednostima koje ono donosi suvišno je govoriti.
Ipak, jedno je govoriti o čitanju, a drugo pogledati koliko je ono zaista prisutno u svakodnevnom životu građana.
Prema riječima bibliotekarke Sanje Dujić, broj aktivnih korisnika Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske raste iz godine u godinu, a interesovanja čitalaca su različita i zavise od ličnih afiniteta.
– Čitaoci se posebno opredjeljuju za naslove koji su takoreći u trendu. Ako je neki naslov, recimo, vezan za film, za tu knjigu je interesovanje odmah veće – kaže Dujić za Srpskainfo.
Kada je riječ o mladima, slika je nešto drugačija, barem kada je u pitanju obavezna školska literatura.
– Što se tiče broja učenika koji zaista čitaju zadana književna djela, on nije naročito veliki i zavisi od brojnih faktora. Okvirno bi se moglo reći da približno četvrtina učenika u jednom odjeljenju pročita cjelokupan roman, dok se ostali uglavnom opredijele za čitanje kratkog sadržaja – izjavila je Marija Vasić, profesorica srpskog jezika.
Na slabije interesovanje učenika za čitanje utiče više faktora, a jedan od njih je i sve veće prisustvo digitalnih sadržaja u njihovom svakodnevnom životu.
– Vještačka inteligencija u velikoj mjeri je preuzela primat kada je riječ o pronalaženju informacija i dobijanju odgovora. Smatram da među učenicima koji ne čitaju postoje i oni kod kojih je razvijena izrazita odbojnost prema knjizi. Teško je sa sigurnošću utvrditi šta je izvor takvog stava, ali čini mi se da značajnu ulogu mogu imati nedovoljna zainteresovanost roditelja i izostanak čitalačkih navika u okruženju – navodi ona.
Da bi voljeli više vremena posvetiti knjigama, priznaju i sami mladi, koji ističu da im svakodnevne obaveze često ne ostavljaju dovoljno prostora za čitanje.
Na pitanje koliko često čita, jedan od mladih Banjalučana kaže da žali što nema više vremena.
– Ne baš koliko bih volio, od beletristike pročitam otprilike jednu knjigu u tri mjeseca, zadnje sam pročitao „Grad lopova“ i toplo bih ju preporučio za ljubitelje tragikomedije – rekao je on.
U vremenu u kojem nam je gotovo svaki sadržaj dostupan na nekoliko klikova, čini se da je najveći izazov pronaći vrijeme i želju da zastanemo uz dobru knjigu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.