Praznik je praćen brojnim narodnim običajima, posebno u seoskim sredinama, gdje se vjernici okupljaju u crkvama i manastirima da bi zapalili svijeće i pomolili se za sreću i zdravlje svojih porodica.
U srpskom narodu, najpoznatiji običaji vezani za ovaj praznik podrazumijevaju uzdržavanje od teških kućnih poslova, naročito pranja vješa i šivenja, paljenje tamjana i svijeće, kao i sječenje slavskog hljeba i vina u porodicama kojima je Sveta Petka krsna slava.
Posebno je zanimljivo čuvanje mrvica slavskog kolača, koje domaćice posipaju po kući ili stavljaju pod jastuk, jer se vjeruje da donose dobar san i dobru vijest.
Prema narodnom vjerovanju, djevojke koje to učine mogu u snu vidjeti budućeg muža. Takođe, vjeruje se da bi djevojčicama na ovaj dan trebalo obući nove haljinice, kako bi ih cijele godine pratila sreća.
Za Svetu Petku vezana je i tradicija ljekovitih izvora i vode (najpoznatije na Beogradskoj tvrđavi, Kalemegdanu).
Vjernici se umivaju i piju tu vodu vjerujući u njenu moć ozdravljenja, naročito kod bolesti očiju.
Zaštitnica žena i doma, čuvarka djece, starijih i bolesnih, u narodu je poštovana kao kućna svetiteljka koja drži porodicu na okupu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.