Svaka domaćica zna da ovaj slavski kolač umije da bude nezgodan – ponekad se mrvi, nekad sutradan otvrdne i izgubi svježinu.
Krsna slava je jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih običaja kod pravoslavnih Srba.
Slavljenje slave, jedinstvenog srpskog praznika, kroz vrijeme i prostor doživjelo je velike promjene, pa je sasvim jasno zašto se u različitim krajevima prate različiti običaji. Ipak, sve ono što je novo i što se razlikuje manje je bitno, sve dok se prilikom proslave zaštitnika porodice pridržavamo osnova – onoga na čemu i treba da počiva ovaj sveti dan.
Poslije slavskog dana, mnogi od nas se susretnu s pitanjem kako iskoristiti preostalu hranu.
Poslije slavskog dana mnogi se zapitaju šta učiniti sa hranom koja je ostala, a posebno sa slavskim kolačem, koji ima izuzetno važno mjesto u pravoslavnoj tradiciji.
Slavski kolač, taj svečani hljeb prepun simbolike, koji se s ljubavlju i pažnjom priprema za krsnu slavu, poseban je izazov za svaku domaćicu.
Poslije slavskog dana, mnogi od nas se susretnu s pitanjem kako iskoristiti preostalu hranu.
Slavski kolač je kruna svake slave, ali često predstavlja veliki izazov. Ovo je recept u kojem je svaki korak objašnjen tako da vam tijesto sigurno uspije.
Prosfornik ili poskurnik, mali drveni pečat koji na prvi pogled izgleda jednostavno, zapravo je jedan od najdubljih simbola pravoslavne tradicije.
Prema narodnom vjerovanju, jedan sastojak u slavskom kolaču donosi izuzetnu sreću.
Obilježavanje krsne slave ima poseban značaj u životu svakog pravoslavnog hrišćanina. Kako slavu čine svijeća, žito (koje se ponegdje naziva i koljivo), vino i slavski kolač, to su ujedno i jedine stvari koje bi trebalo da se nađu na trpezi – sve više od toga je u skladu sa mogućnostima.
Danas je Sveta Petka, jedan od najvećih i najpoštovanijih praznika u srpskom narodu. Posvećen je svetiteljki koja se smatra zaštitnicom žena, djece, bolesnih i siromašnih, a vjeruje se da njene molitve u dom donose zdravlje, blagostanje i mir.
Slavski kolač je neizostavni dio svake slave i simbol mira, zdravlja i zajedništva u porodici.
Slavski kolač je ukras svake svečarske trpeze.
Ukoliko domaćin nije u stanju da odnese slavski kolač u crkvu, to može da uradi i drugi član porodice.
Sutra je veliki praznik, kada pola ljudi slavi, a druga polovina ide na slavu.
Slavski kolač Jelene Tomašević oduševiće svakog gosta.
Slavljenje slave je jedinstven religijski običaj kojim porodica poštuje ne samo sveca i Crkvu, nego i svoje pretke.
Obilježavanje krsne slave prate brojni običaji.
Mnogi su sastojci koji imaju simboliku sastavni dio u pripremi slavskog kolača, ali jedan specifičan sastojak se uvijek posebno ističe u narodnoj tradiciji.
