Ipak, crkveno tumačenje je jasno slavsko žito dio je slavskog obreda i ne izostavlja se zato što se Sveti arhangel Mihailo smatra „živim svecem“.
Zašto se vjeruje da za Aranđelovdan ne treba pripremati žito?
Razlog za ovu nedoumicu leži u narodnom tumačenju prema kojem se žito priprema za pokoj duše svetitelja, pa ga, prema takvom shvatanju, ne treba prinositi onima koji se smatraju živim. Ista nedoumica postoji i kada je riječ o Svetom Iliji.
Protođakon dr Ljubomir Ranković iz Eparhije šabačke Srpske pravoslavne crkve svojevremeno je objasnio da se svi svetitelji u hrišćanskom učenju smatraju živima pred Bogom. Naglasio je da žito u slavskom obredu predstavlja simbol života.
Zbog toga se ono ne priprema zato što se svetitelj smatra umrlim, već ima dublje značenje u okviru hrišćanske vjere.
Šta zapravo simbolizuje slavsko žito?
Kuvana pšenica, poznata i kao koljivo, simbolizuje vaskrsenje, novi život i vjeru u vječni život. Njeno značenje povezano je s hrišćanskim shvatanjem da smrt nije konačan kraj.
Činjenica da je arhangel Mihailo anđeo, a ne svetitelj koji je živio ljudskim životom na zemlji, nije razlog da se slavsko žito izostavi.
Da li se za Aranđelovdan žito priprema kao i za druge slave?
Odgovor je jednostavan – da. Prema crkvenom tumačenju, slavsko žito priprema se i za Aranđelovdan, kao i za druge krsne slave.
Krsna slava nije samo porodično okupljanje i svečani ručak, već vjerski obred čiji su važni elementi slavski kolač, žito, vino i slavska svijeća.
Zato se u crkvenom objašnjenju naglašava da običaj izostavljanja žita zbog vjerovanja da je arhangel Mihailo „živi svetac“ nema utemeljenje u značenju slavskog obreda.
Narodni običaji mogu se razlikovati od kraja do kraja, ali kada je riječ o pravoslavnom značenju koljiva, odgovor je jasan – žito se priprema i za Aranđelovdan, a njegova simbolika vezana je za život, vaskrsenje i sjećanje na preminule pretke, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.