Iako njegovo ime možda nije među najpoznatijima u crkvenom kalendaru, u srpskom narodu vijekovima se sa posebnim poštovanjem čuva uspomena na ovog svetitelja, za kog se vjeruje da štiti djecu, porodicu i dom.
Uz njegov praznik vezuju se brojna narodna vjerovanja i običaji. Jedno od njih kaže da na današnji dan posebno treba paziti šta izgovaramo.
Vjerovalo se da teške riječi, svađe, psovke i uvrede mogu unijeti nemir u kuću, dok se lijepa riječ, molitva i blagoslov višestruko vraćaju onome ko ih izgovori. Iako ovo nije dio zvaničnog učenja Srpske pravoslavne crkve, običaj se prenosio generacijama, naročito među porodicama sa malom djecom.
Ko je bio Prepodobni Sisoje Veliki?
Prepodobni Sisoje Veliki bio je jedan od najpoznatijih egipatskih pustinjaka iz 4. vijeka. Nakon smrti Svetog Antonija Velikog povukao se u pećinu u kojoj je njegov veliki prethodnik godinama živio i posvetio se strogom podvigu, molitvi i postu, piše Telegraf.
Živio je veoma skromno, daleko od sveta, ali je glas o njegovoj mudrosti, smirenosti i duhovnoj snazi ubrzo počeo da privlači ljude iz svih krajeva. Mnogi su dolazili da od njega zatraže savijet, utjehu ili molitvu, a predanje kaže da je od Boga dobio dar iscjeljenja i činjenja čuda.
Ipak, ono po čemu je ostao upamćen nije bila slava, već izuzetna skromnost. Smatrao je da čovjek nikada ne sme prestati da se bori sa sopstvenim slabostima i da je pokajanje put kojim se dolazi do istinskog mira.
Zašto ga narod smatra zaštitnikom djece?
U srpskom narodu Sveti Sisoje vekovima ima posebno mesto kao zaštitnik djece. Mnoge majke su upravo njemu upućivale molitve za zdravlje svojih mališana, a u pojedinim krajevima Srbije postojao je običaj da se na njegov praznik djeca rano ujutru umiju svježom vodom, uz molitvu da ih tokom cijele godine prate zdravlje, sreća i Božji blagoslov.
Nekada su roditelji na ovaj dan izbjegavali da grde ili kažnjavaju djecu, vjerujući da praznik treba da protekne u miru, blagosti i radosti. Umjesto toga, mališanima su davali blagoslov i učili ih da izgovaraju lijepe riječi i kratke molitve.
Običaj koji se i danas poštuje
Jedno od najpoznatijih narodnih vjerovanja kaže da na Svetog Sisoja treba izbjegavati svađu, povišen ton i ružne riječi. Vjerovalo se da ono što čovjek tog dana izgovori ostavlja poseban trag u domu i među ukućanima, pa su ljudi nastojali da budu smireni, strpljivi i blagi jedni prema drugima.
Zbog toga su se domaćini trudili da tog dana ne započinju rasprave, ne rješavaju stare sukobe i ne izgovaraju uvrede. Umjesto toga, preporučivalo se da se dan započne molitvom, a završi u porodičnom miru.
Važno je naglasiti da su ova vjerovanja dio narodnog predanja, dok Crkva vjernicima prije svega savjetuje molitvu, praštanje, smirenje i življenje u skladu sa hrišćanskim vrijednostima svakoga dana, a ne samo na praznike.
Molitva Prepodobnom Sisoju Velikom
“Prepodobni oče Sisoje, veliki ugodniče Božji, izmoli od Gospoda mir našim srcima, zdravlje našoj djeci, ljubav u našim porodicama i snagu da istrajemo u vjeri, nadi i dobrim djelima. Neka nas tvoje molitve sačuvaju od svakog zla i upute na put spasenja. Amin.”
Praznik Svetog Sisoja podseća da najveća snaga nije u glasnim rečima, već u blagosti, strpljenju i dobroti. Zato mnogi vjernici upravo danas nastoje da izgovore što više lijepih riječi, da oproste, pomire se sa bližnjima i dan provedu u miru, vjerujući da je to najljepši način da iskažu poštovanje prema velikom svetitelju.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.