U svojoj mladosti je bila grešnica, ali ju je Isus izbavio od grijehova. Kasnije je postala njegova učenica, pratila ga je i slušala njegove propovjedi. Nakon Hristovog vaskrsenja, ona je postala propovednica i umrla mirno, u dubokoj starosti. Narod je slavi kao blaženu i njen dan naziva “blagim”.
Praznik Blage Marije, kao i praznici još dvije svetiteljki koje se praznuju u avgustu, Ognjene Marije i Trnove Petke, nisu crvena slova, ali su poštovani u srpskom narodu, a naročito među ženama.
Kao i na dane Ognjene Marije i Trnove Petke, na praznik Blage Marije domaćice treba da odmaraju.
Narod vjeruje da nije dobro bilo šta raditi u kući ili na polju, da se svetica ne bi uvrijedila.
Sa druge strane, vjeruje da dobre i poštene žene, koje žive ispravnim i bogougodnim životima, uvijek, a naročito na današnji dan, imaju zaštitu ove Blage Marije. Narod vjeruje da, ako na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale svijeću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih svakako neće odbiti, prenosi Telegraf.
Blaga Marija je, po narodnom vjerovanju, sestra Svetog Ilije Gromovnika. Zato su i danas moguće vremenske nepogode, grmljavina i grad jer to “brat i sestra razgovaraju”.
Običaj farbanja uskršnjih jaja u crveno prema nekim legendama potiče upravo od ove svetiteljke. Nakon Isusove smrti i vaskrsnuća, Marija Magdalena je otišla u Rim gdje je po priči posetila cara Tiberija kome je darovala crveno bojeno jaje i pozdravila ga riječima: “Hristos vaskrse!”
Ona je onda pred carem optužila Pontija Pilata, rimskog prokuratora u Judeji, da je nepravedno osudio Isusa Hrista. Pilat je potom iz Jerusalima premješten u Galiju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.