Magazin

Jesen stiže, a ovo CVIJEĆE NE PODNOSI mraz: Sklonite ga na vrijeme kako biste ga sačuvali do proljeća

Jesen se bliži, a s njom će polako početi da se mijenjaju i boje prirode oko nas. U baštama i na terasama sve je manje cvijeća koje nam je tokom sunčanih dana mamilo poglede.

hibiskus
FOTO: HARTONO SUBAGIO/PIXABAY

Dani postaju kraći, jutra svežija, u vazduhu se već osjeća dolazak hladnijih noći, a za ljubitelje ukrasnih biljaka to je znak da je vrijeme za jedan važan zadatak pripremu za zimski period.

Dok neke baštenske ljepotice bezbrižno mogu da ostanu tamo gdje su provele ljeto, druge nisu stvorene za hladnoću.

Njihov nježni korijen, listovi i stabljike ne podnose niske temperature, pa ih je potrebno skloniti na sigurno. Pravi trenutak je krucijalan: bolje je biljku zaštititi na vrijeme, nego dozvoliti da je iznenadi prvi mraz. Koje cvijeće ga najmanje podnosi? Doći ćemo i do toga…

Ne postoji jedan datum koji važi za sve biljke. Mnogo više od kalendara treba pratiti stanje na termometru i vremensku prognozu. Kada se noćne temperature približe vrijednostima od oko 10 stepeni, naročito kod osjetljivih i tropskih vrsta, već bi trebalo razmišljati o preseljenju – one koje ne vole hladnoću nikako ne ostavljajte napolju tokom jeseni i zime, prenosi Blic Žena.

To, međutim, ne znači da svaka biljka mora iz hladne bašte pravo u toplu dnevnu sobu. Nekima će više prijati svjetla i prohladna prostorija, zastakljena terasa, veranda ili drugo mesto zaštićeno od mraza. Svaka ima svoje male zimske zahtjeve, pa ih je dobro upoznati prije nego što ih unesemo pod krov i pružimo sigurno utočište.

FOTO: KARSTEN PAULICK /PIXABAY
FOTO: KARSTEN PAULICK /PIXABAY

Koje biljke mogu da dočekaju zimu na terasi

Priroda je određene vrste obdarila nevjerovatnom otpornošću. Među njima je i božur. Njegov nadzemni deo tokom zime odumire, ali korijen ostaje zaštićen u zemlji, spreman da sa prvim toplijim danima ponovo pokrene život.

Ruža takođe može ostati u bašti. U područjima gdje zime umiju da budu oštre koren treba dodatno zaštititi zemljom ili malčirati, dok osetljivije sorte zahtevaju i dodatnu zaštitu. Ruže koje rastu u saksijama ipak su ranjivije, jer se njihov koren mnogo brže hladi nego kada je duboko u zemlji.

Hortenzije uglavnom mogu da prezime napolju, ali dosta zavisi od vrste, sorte i starosti biljke. Posebnu pažnju treba posvetiti mladima i onima koje rastu u saksijama. A evo i odgovora na pitanje da li hortenzije treba orezivati u jesen i kako se to radi…

U ovoj grupi su i neuništiva čuvarkuća, koja hladnoću podnosi izuzetno dobro, kao i lavanda, kraljica Mediterana, koja može ostati u bašti, ali ne voli da joj korijen tokom zime stoji u mokroj zemlji. Dobro drenirano zemljište zato je jedna od najvažnijih stvari za uspešno prezimljavanje.

Kada govorimo o proljećnom cvijeću, lukovice poput lala, narcisa, ljiljana i zumbula zimu provode u zemlji. Miruju ispod površine, čekajući prve sunčane dane da se ponovo pojave i najave novo godišnje doba. Ipak, otpornost zavisi od klimatskih uslova, vrste i njenih posebnih zahtjeva.

Pročitajte još

Ovo cvijeće ne voli mraz

Postoji i druga “ekipa”: biljke koje leto vole da provode na suncu, ali već sa prvim ozbiljnijim zahlađenjem traže sklonište. Palme, posebno tropske i suptropske, veoma su osjetljive na mraz. Ako ih gajite u saksijama, trebalo bi ih na vrijeme premestiti na mjesto zaštićeno od hladnoće.

Hibiskus takođe ne preferira niske temperature, naročito tropske vrste. Tokom zime potrebno im je naći odgovarajuće mesto u zatvorenom prostoru.

Limun i drugi citrusi ukras su terasa i dvorišta tokom toplih mjeseci, ali mraz za njih može biti poguban. Zato ih pre prvih ledenih noći treba skloniti. I oleander spada među biljke koje u kontinentalnim krajevima ne mogu da provedu zimu napolju bez adekvatne zaštite.

Posebnu pažnju zaslužuju i naše omiljene “balkonke” – muškatle. Uz dovoljno svjetlosti mogu da prezime u svjetlijoj i hladnijoj prostoriji, gde će sačekati novu sezonu. Petunije takođe teško podnose mraz, a i fuksije moramo skloniti prije nego što temperatura ozbiljno padne. I dalije, begonije i kane zahtevaju posebnu pripremu za predstojeće vremenske uslove.

Kako pripremiti biljke za zimski san

Prije nego što svoje zeleno društvo preselite sa terase ili iz bašte u kuću, napravite mali “sistematski pregled”. Pažljivo pregledajte listove, naročito donju stranu, jer se upravo tu često kriju sitni neželjeni gosti. Uklonite oštećene i bolesne dijelove, provjerite da li ima štetočina i očistite saksije prije unošenja, piše Direktno.rs.

Dobro je izbjeći i nagli prelaz iz hladne spoljašnje sredine u pregrijanu prostoriju. Biljke postepeno navikavajte na promjenu temperature i svjetlosti. Takođe, tokom zime ih ne treba sve zalivati na isti način. Neke tada potpuno miruju i potrebno im je znatno manje vode. Druge, naročito tropske vrste, mogu nastaviti da rastu ukoliko imaju dovoljno svetlosti, toplote i vlage.

Zato zima za cvijeće nije samo vrijeme mirovanja, već i period prilagođavanja. Dok neke vrste tiho čekaju proljeće, druge nastavljaju svoj život iza prozorskog stakla. A kada se ponovo pojavi proljećno sunce, biće lijepo znati da ste se pobrinuli za njih baš onda kada im je pomoć bila najpotrebnija. Ponekad je dovoljno samo malo pažnje u pravom trenutku…

Bonus video: