Neki od njih, poput paukova, nisu nužno nepoželjni jer se hrane drugim štetočinama, ali drugi mogu biti prava noćna mora. Među njima se u ovo doba godine posebno izdvaja šareni kornjaš.
Svake godine, sa prvim sunčanim danima u martu, stanovnici sve češće prijavljuju susrete sa ovim insektima u svojim domovima, a upravo takve vijesti stižu iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Britanski Express piše da članovi zajednice na Reditu upravo dijele iskustva o neočekivanim susretima sa ovim malim proljećnim napastima, koji se bude čim zima popusti.
I srpski domovi u proljeće mogu postati meta istih sitnih, gladnih posetilaca: bilo je slučajeva baš u martu prije nekoliko godina, kada se jedna korisnica u Fejsbuk grupi “Koji je ovo insekt?” raspitivala o nepoznatim insektima na sobnom bilju, dok se druga pitala zašto isti takvi insekti šetaju po njenoj posteljini.
Opasne i larve i odrasle jedinke
Ovi mali insekti cijelu zimu provode u skrivenim uglovima naših domova, tražeći mirno i suvo mjesto gdje će prezimiti. Sa prvim prolećnim zracima sunca, izlaze iz zimskog sna i kreću u svoj razorni “marš” po kućama. Njihova hrana? Sve što ima vlaknast oblik, od odjeće i zavjesa do tepiha i tapaciranih sofa. Ako ste ikada primijetili sitne rupice na džemperu ili omiljenoj stolici, velika je vjerovatnoća da su za to odgovorni upravo ovi mali, ali gladni insekti.
Šareni kornjaši su dobili ime po svom šarenom izgledu. Često liče na bubamare, ali sa karakterističnim žuto-smeđim prugastim ljuskama na oklopu, iako odrasli primjerci ponekad mogu biti potpuno crni.
Još su lakše uočljivi u stadijumu larve – kao sitne žute “gusenice” koje gmižu po zidovima. Iako ne prenose bolesti i nisu opasni za ljude, mogu naneti značajnu štetu našim stvarima, a njihova kratka dlaka može iritirati kožu ako se nađe na odjeći.
Prema pisanju jedne firme za dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju i sanitarnu zaštitu, šareni kornjaši su veoma prilagodljivi i mogu preživeti u različitim okruženjima, što im omogućava da kolonizuju različita staništa.
Njihova sposobnost da se hrane raznovrsnim organskim materijalima čini ih štetnim, ne samo u domaćinstvima, već i u muzejima, bibliotekama i drugim mestima gde ima tekstila, tepiha, prirodnih vlakana…
Prvi korak u borbi protiv ovog insekta je prepoznavanje njegove prisutnosti u domu. Osim direktnog otkrivanja larvi i odraslih jedinki, prvi znaci su oštećenja tekstila, krzna ili tepiha. Larve su posebno destruktivne jer se hrane neprekidno do svoje posljednje faze razvoja, često ostavljajući za sobom vidljive tragove oštećenja.
Problemi se često javljaju u domovima sa prljavim tepihom, jer upravo skupljena kosa, mrtvi insekti i odumrla koža predstavljaju savršen izvor hrane. Zato je najjednostavniji i najefikasniji način borbe protiv njih redovno usisavanje. Usisivač uklanja njihovu hranu, larve i jaja, dok čišćenje parom pomaže na drugim površinama. Povremeno brisanje polica, prozorskih dasaka i radnih površina mješavinom sirćeta takođe može pomoći u smanjenju populacije.
Posebnu pažnju treba obratiti na teško dostupna mesta kao što su uglovi prostorija, ispod namještaja i u ormarima.
Takođe je važno redovno pregledati i održavati tekstilne predmete, posebno one koji se rijeđe koriste, kao što su zimski kaputi i vuneni džemperi. Skladištenje osetljivih materijala u hermetički zatvorenim posudama ili kesama može im spriječiti pristup.
Ako primijetite prve znake napada, važno je reagovati odmah. Iako su sitni, ako im se dozvoli da se razmnože, mogu brzo postati prava napast, prenosi Jutarnji.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.