To je zato što vremenske prilike imaju veliko značenje.
Mnogi su vjerovali da vrijeme na ovaj praznik nije slučajno, već da nagovještava kakvi će biti naredni mjeseci. Zbog toga se od ranog jutra posmatralo nebo, vjetar, oblaci i temperatura.
Ako je na Blagu Mariju dan sunčan, vedar i topao, vjerovalo se da će ostatak ljeta biti stabilan, a jesen duga i pogodna za završetak poljskih radova. Takvo vrijeme smatralo se dobrim znakom za rod voća, grožđa i kasnijih usjeva.
Ukoliko padne kiša ili se navuku tamni oblaci, narod je govorio da će godina biti promjenjiva, sa više kišnih dana i težim uslovima za poljoprivredu.
Grmljavina na ovaj dan tumačila se kao upozorenje da priroda još nije završila svoje ljetne nepogode.
Posebno je rasprostranjeno vjerovanje da je vrijeme na Blagu Mariju pokazatelj kakva će biti naredna godina.
Zbog toga se govorilo: “Kakva Blaga Marija, takva godina”.
Ova izreka nije značila da će svaki dan biti isti, već da će se opšti tok vremena i prilike u prirodi kretati u smjeru koji nagovijesti ovaj praznik, prenosi “Informer”.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.