Podaci objavljeni u Izvještaju o zdravstvenoj bezbjednosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode da su dobijeni rezultati uporedivi ili niži od vrijednosti navedenih u dostupnoj evropskoj literaturi, koje se kreću od približno 0,9 do približno 2 čestice po litru, što je višestruko veće od prosječne vrijednosti izmjerene u Hrvatskoj. Istovremeno, naglašava se da takva poređenja treba tumačiti sa oprezom jer koncentracije mikroplastike značajno zavise od veličine čestica uključenih u mjerenje i primenjene analitičke metodologije.
– Najveća vrijednost ovog istraživanja nije sama izmjerena vrijednost, već činjenica da je Hrvatska prvi put uspostavila nacionalnu referentnu vrednost određenu prema zajedničkoj evropskoj metodologiji. U nauci jedno mjerenje rijetko daje definitivan odgovor. Dobija vrijednost samo kada postane dio dugoročnog niza uporedivih mjerenja. Upravo tako se stvaraju pouzdani podaci na kojima se zasnivaju odgovorne odluke o zaštiti i upravljanju vodnim resursima – rekao je direktor Instituta za vode „Josip Juraj Štrosmajer“, vanredni prof. dr Mario Šiljeg.
Naglašavaju da je mikroplastika danas široko rasprostranjena u vodi, hrani i životnoj sredini, a ovo istraživanje prvi put pruža Hrvatskoj nacionalne podatke prikupljene po jedinstvenim pravilima. Svjetska zdravstvena organizacija među ključnim izazovima u ovoj oblasti ističe razvoj međunarodno uporedivih metoda mjerenja, kako bi zemlje mogle pouzdano da upoređuju i prate rezultate tokom vremena.
Evropsko praćenje obuhvata čestice mikroplastike veličine od 20 mikrometara do 5 milimetara. Nanoplastika nije uključena u ovaj raspon jer su to mnogo manje čestice za koje se međunarodno uporedive metode mjerenja još uvijek razvijaju.
Pored obaveznih mjerenja propisanih evropskom metodologijom, Institut je proširio istraživanje i na analizu sirove vode. Ovo je prvi put omogućilo praćenje šta se dešava sa mikroplastikom tokom procesa pripreme vode za ljudsku potrošnju. Analize su pokazale da je u posmatranim sistemima vodosnabdijevanja koji koriste površinske vode, broj mikroplastičnih čestica smanjen u prosjeku za 94,7 odsto tokom tretmana.
– Tehnologije prečišćavanja vode razvijaju se decenijama kako bi se uklonile zagađivači iz vode i zaštitilo ljudsko zdravlje. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se u posmatranim sistemima efikasno uklanjaju i mikroplastične čestice obuhvaćene evropskom metodologijom. Ovo potvrđuje da je kvalitet javnog vodosnabdijevanja zasnovan na stručnosti, modernoj tehnologiji i kontinuiranom ulaganju u sisteme koji štite zdravlje građana – istakao je Šiljeg.
Institut naglašava da objavljeni rezultati predstavljaju početak nacionalnog praćenja mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj i važan korak u daljem razvoju sistema praćenja ovog novog indikatora kvaliteta vode. Njihova najveća vrijednost nije samo u današnjim rezultatima, već u činjenici da će omogućiti procjenu budućih promena na osnovu pouzdanih mjerenja. Jer bezbjednost vode se ne zasniva na pretpostavkama. Zasnovana je na podacima.
Podsjećanja radi, Institut za vode Josipa Juraja Štrosmajera osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske krajem 2021. godine, a za samo nekoliko godina razvio je stručne i laboratorijske kapacitete za praćenje prema metodologiji koju je usvojila Evropska komisija 2024. godine.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.