Istraživanja pokazuju da aktivna briga o biljkama utiče na smanjenje stresa i opuštenost, ne nužno sam razgovor sa njima.
Psihologija životne sredine, oblast koja proučava odnos ljudi i prostora u kojem žive, već godinama istražuje kako kontakt sa prirodom i zelenilom utiče na raspoloženje, koncentraciju i osjećaj blagostanja.
Važno je, međutim, napraviti razliku: istraživanja ne pokazuju da sam razgovor sa biljkama ima poseban terapeutski efekat. Dokazi se prvenstveno odnose na aktivnu brigu o biljkama i baštovanstvo.
Zašto razgovor sa biljkama može da prija?
Dok zaliva biljku, osoba zastane, posmatra lišće, provjerava zemlju i primjećuje nove izdanke. Ako joj se pritom obraća, svakodnevni posao može da postane mali ritual tokom kojeg je pažnja nekoliko minuta odvojena od telefona, posla i drugih obaveza.
Upravo aktivan kontakt sa biljkama proučavan je i u naučnim istraživanjima.
Jedna studija objavljena 2015. godine u časopisu „Journal of Physiological Anthropology“ obuhvatila je 24 zdrava mlada muškarca. Učesnici su tokom dva različita dana obavljali dva zadatka u trajanju od po 15 minuta – presađivali su sobnu biljku i radili zadatak na računaru.
Rezultati su pokazali da su se nakon rada sa biljkom učesnici osjećali prijatnije, opuštenije i prirodnije nego poslije rada na računaru.
Istraživači su pratili i fiziološke reakcije organizma. Nakon rada sa biljkom prosječan dijastolni, odnosno donji krvni pritisak učesnika bio je oko 65 mmHg, dok je nakon rada na računaru iznosio približno 72 mmHg. Primijećene su i promjene u aktivnosti nervnog sistema povezanoj sa stanjem budnosti i napetosti.
Šta su pokazala veća istraživanja?
Sličnim pitanjem bavila se i analiza objavljena 2023. godine u časopisu „Frontiers in Psychology“. Istraživači su analizirali 31 studiju sa ukupno 1.036 učesnika koje su se bavile hortikulturnom terapijom, odnosno korišćenjem baštovanstva i rada sa biljkama kao strukturisane aktivnosti.
Rezultati su pokazali značajno poboljšanje psiholoških pokazatelja povezanih sa stresom. Kada je riječ o fiziološkim pokazateljima stresa, rezultati nisu bili tako jasni.
Autori su zaključili da hortikulturne aktivnosti imaju potencijal kao način za ublažavanje emocionalnog stresa, ali su naglasili da su potrebna kvalitetnija i obimnija istraživanja.
Zalivanje kao mali ritual za predah
Za one koji već imaju biljke u stanu, njihovo zalivanje može da postane nekoliko minuta predaha tokom dana. Telefon može da ostane sa strane, dok se pažnja usmjerava na biljku, zemlju, nove listove ili izdanke.
A ako pritom biljci kažete nekoliko riječi, nema razloga da se zbog toga osjećate neobično.
Nauka za sada ne potvrđuje da upravo razgovor sa biljkom smanjuje stres, ali postoje dokazi da aktivna briga o biljkama može pozitivno da utiče na raspoloženje i osjećaj opuštenosti.
U tom smislu, razgovor može jednostavno da bude dio ličnog rituala pažnje i odmora od svakodnevne žurbe, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.