Greška zbog koje biljke venu krije se u zalivanju po ljetnjem ritmu. Evo šta radite pogrešno i kako da to popravite odmah.
Pravilna njega i pravovremeno đubrenje neophodni su da cvijeće lijepo napreduje.
Poslije nedjelja zalivanja, vezivanja i pažljivog praćenja svakog novog ploda, malo šta može više da razočara od prizora gotovo zrelog paradajza koji je pukao tik pred berbu. Pukotine se najčešće pojavljuju oko peteljke ili se šire niz plod, a mnogi odmah za sve okrive jako avgustovsko sunce.
Visoke temperature i dugotrajni periodi bez padavina mogu ozbiljno ugroziti travnjak, ali stručnjaci upozoravaju da pojedine uobičajene navike vlasnika dvorišta mogu dodatno pogoršati stanje trave.
Zalivanje cvijeća tokom vrućina djeluje jednostavno dok na 35 stepeni listovi ne klonu uprkos punoj kanti vode.
Sobne biljke mogu biti prilično izbirljive u pogledu uslova za rast, pri čemu mnoge vrste imaju specifične zahtjeve kada je reč o zemljištu, sunčevoj svjetlosti, temperaturi i količini vode.
Svi znamo šta se događa kada zaboravimo da zalivamo svoje biljke – smežurana biljka ili, na kraju, tužna zbirka suvih grančica u ispucaloj zemlji. Biljke ne venu preko noći – mnogo prije toga šalju jasne znakove da im nedostaje vode. Ako na vrijeme prepoznate simptome, možete spriječiti njihovo propadanje i vratiti im zdrav izgled.
Ako vam je paradajz počeo da vene, krastavci žute, a paprike odbacuju cvjetove, nemojte odmah kriviti sunce.
Tokom ekstremnih vrućina čak i cvijeće koje dobro podnosi visoke temperature, poput ruža, može početi da vene. Prvi znaci da biljke teško podnose toplotni talas su opušteni listovi i latice koje su izbledjele ili izgorjele na suncu.
Dvije nedjelje na moru, a osam saksija na terasi vas gledaju kao da ih ostavljate na milost i nemilost. Zaštita cvijeća tokom odmora ne zahtijeva komšiju sa ključem, već pamučnu pertlu i flašu od dva litra. Fitilj polako dovodi vodu iz flaše direktno u zemlju, tačno u mjeri koja korenu odgovara. Bosiljak, fikus i pelargonije mogu bez problema da prežive dok vi odmarate pored bazena.
Na 35 stepeni u sjenci, vaše muškatle na terasi gube vodu brže nego što stignete da je sipate. I tu većina nas pravi istu grešku: čeka veče da zalije, jer je tako lakše i prijatnije.
Tokom velikih vrućina cvijeće je najbolje zalivati rano ujutru, idealno između 5 i 8 sati, dok sunce još nije jako. Tada voda lakše dolazi do korena, sporije isparava i biljka ima dovoljno vremena da upije vlagu prije visokih temperatura.
Turci imaju poseban pristup zalivanju paradajza i vjeruju da upravo način na koji biljka dobija vodu tokom razvoja plodova presudno utiče na njihov kvalitet, veličinu i ukus. Iskusni baštovani posebno naglašavaju da paradajz u ovom periodu mora da primi dovoljno vlage, jer tada biljka troši najviše energije na formiranje plodova.
Zalivanje biljaka na prvi pogled djeluje kao najjednostavniji dio brige o njima. Malo vode i sve je rješeno. Da li je baš tako? Ovo su dvije najbolje metode zalivanja biljaka, uz ove savjete vaše biljke će bujati „kao iz vode“.
Kako vrijeme postaje hladnije, a dani kraći sobne biljke usporavaju rast ili prelaze u stanje mirovanja. Kako se njihovi obrasci rasta mijenjaju, tako bi trebalo da se mijenjaju navike zalivanja.
Priroda mijenja lice – dani su sve kraći, svjetlosti ima manje, a prve hladne noći podsjećaju nas da je stigla jesen. I dok mijenjamo garderobu i spremamo tople džempere, naše balkonske biljke traže istu pažnju i prilagođavanje.
Svaki baštovan želi da njegovo bilje raste i uspjeva — a pravilno zalivanje igra veliku ulogu u tome. Međutim, nije svako zalivanje dobro zalivanje.
Sezona je odmora i mnogi će se sigurno uputiti barem na nekoliko dana van svog doma.
Klasično zalivanje često nije dovoljno, jer visoke temperature iscrpljuju zemlju, a korijen biljke ne uspjeva da zadrži vlagu.
Među baštovanima postoje različita mišljenja o tome da li je povrće bolje zalivati ujutru ili uveče, a neki se zaklinju u zalivanje toplom vodom.
