Domaćini se trude da ničega ne nedostaje, a gosti često imaju osjećaj da bi bila šteta da ne probaju baš svako jelo. I tako, gotovo neprimjetno, jedan obrok preraste u višesatno uživanje u hrani, nakon kojeg se nerijetko javljaju težina u stomaku, nadutost i osjećaj da smo pojeli mnogo više nego što nam je bilo potrebno.
Da li je, međutim, problem u samoj kombinaciji tradicionalnih jela ili prije svega u količini hrane koju unesemo? Da li zaista moramo da prođemo kroz svaki slijed – od predjela do kolača – i na šta bi trebalo da obratimo pažnju kada se nađemo pred bogatom slavskom trpezom?
O tome smo razgovarali sa nutricionistkinjom Sarom Sušec, koja objašnjava da nije neophodno odricati se tradicionalnih jela, već da je važno pronaći mjeru i pažljivije birati šta ćemo i koliko pojesti.
Koje kombinacije hrane na slavi su „najgore“?
– Kada je riječ o slavskim trpezama, ne postoji jedna konkretna kombinacija namirnica koju bismo mogli da proglasimo najgorom. Mnogo je važnije obratiti pažnju na ukupnu količinu hrane, način pripreme i zastupljenost različitih namirnica.
– Tradicionalni redoslijed posluživanja, od predjela, preko supe ili čorbe, do sarme i pečenja, sam po sebi nije problematičan. Međutim, ukoliko se u svakom od ovih slijedova unose veće količine hrane, lako može doći do prejedanja, osjećaja težine i nadutosti, posebno kada dominiraju masnija mesa, suhomesnati proizvodi, majonez i teži, kremasti rolati – objašnjava Sara Sušec.
Prema njenim riječima, najveći izazov nije nužno u tome što se na jednom mjestu nađe više različitih jela, već u količini koju pojedemo tokom cijelog obroka. Kada se nekoliko kaloričnijih i masnijih jela kombinuje u velikim porcijama, organizmu je teže da se izbori sa tolikim unosom hrane.
Vlaška krem salata: Kremasto predjelo sa pečenim paprikama, fetom i hrskavom slaninom idealno za slavsku trpezu
Da li moramo da probamo sve – od predjela do kolača?
Bogata slavska trpeza često nas navodi da probamo pomalo od svega, čak i kada smo već siti. Ipak, činjenica da je domaćin pripremio veliki broj jela ne znači da moramo da pojedemo svako od njih.
„Moj savjet je da ne moramo da izbacujemo tradicionalna jela, već da budemo umjereni i napravimo dobar izbor. Možemo početi manjom porcijom predjela, zatim odabrati supu ili čorbu, a potom se odlučiti za sarmu ili pečenje, u zavisnosti od apetita. Nema potrebe da probamo baš sve u velikim količinama, niti da jedemo po automatizmu samo zato što je hrana na stolu“, savjetuje nutricionistkinja.
To znači da ne moramo da mijenjamo običaje niti da izbjegavamo omiljena jela kako bismo se hranili uravnoteženo. Dovoljno je da obratimo pažnju na porcije, biramo ono što zaista želimo da jedemo i prestanemo kada osjetimo sitost, umjesto da nastavljamo samo zato što na stolu ima još hrane.
Ovo je najveća greška koju pravimo za slavskim stolom
Ukoliko bi trebalo izdvojiti ono na šta posebno treba obratiti pažnju, Sara Sušec ističe velike količine masne i prerađene hrane, naročito kada se kombinuju sa brojnim drugim jelima u okviru jednog obroka.
– Ukoliko bih izdvojila ono na šta bi trebalo obratiti najviše pažnje, to bi bile velike količine masne i prerađene hrane, uz mnogo različitih jela u jednom obroku – navodi naša sagovornica.
Suhomesnati proizvodi, masniji komadi mesa, namazi na bazi majoneza i teški, kremasti zalogaji mogu se naći već na predjelu, a zatim slijede sarma, pečenje i bogati deserti. Kada se sve to nađe na istom meniju i konzumira u velikim količinama, lako je izgubiti osjećaj koliko smo zapravo pojeli.
Zato je korisno da, umjesto da se vodimo pravilom da se na slavi mora probati sve, napravimo izbor prema sopstvenom apetitu i ne opterećujemo tanjir većom količinom hrane nego što nam je potrebno.
Zašto ne treba da preskačemo obroke prije odlaska na slavu?
Jedna od čestih grešaka jeste i pokušaj da tokom dana jedemo što manje kako bismo se uveče prepustili bogatoj slavskog trpezi. Međutim, takav pristup može imati suprotan efekat.
– Takođe, važno je da ne preskačemo obroke tokom dana kako bismo se ‘sačuvali’ za slavu, jer to često vodi upravo do prejedanja – upozorava Sara Sušec.
Kada na slavski ručak ili večeru dođemo izrazito gladni, teže nam je da procijenimo koliko nam je hrane zaista potrebno. Zato je bolje da tokom dana zadržimo uobičajeni ritam obroka, a na slavi jedemo polako i pratimo osjećaj sitosti.
Kako da uživamo u slavi, a da ne pretjeramo?
– Suština je da u slavama uživamo bez griže savjesti, uz malo više mjere i osluškivanje sopstvenog osjećaja sitosti. Zdrava ishrana ne podrazumijeva odricanje od tradicije, već pronalaženje ravnoteže i u posebnim prilikama – za kraj zaključuje nutricionistkinja Sara Sušec, piše Ona.rs.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.