Ovu grešku svi prave: Evo kako se pravilno ČESTITA SLAVA domaćinu

U prošlosti su domaćini goste pozivali lično. Često bi neko iz kuće otišao do doma gosta sa poklonom najčešće pogačom, lepinjom, malim hljebom, a u nekim krajevima i sa jabukom, koja simbolizuje dobrodošlicu.

U određenim dijelovima Srbije smatralo se da se slavski gosti uopšte ne pozivaju – dolazak je bio podrazumjevan, naročito za one koji su godinama stalno prisutni na slavi.

Danas se iz praktičnih razloga pozivi uglavnom šalju telefonom ili SMS porukom. U nekim slučajevima dolazak se i dalje podrazumjeva, ali je lijep gest i formalno pozvati svakog gosta, uz informaciju o tačnom vremenu dolaska – na ručak ili večeru, prvi ili drugi dan slave. Ovo je praktično, jer mnogi žive u manjim stanovima i ne mogu primiti sve goste odjednom, a i većina radi, bilo tokom radnih dana ili vikendom.

Doček i slavska čestitka

Domaćin dočekuje gosta na pragu riječima:

“Dobro došli!”

Gost zatim čestita:

“Čestit sveti (npr. Dimitije) i srećna ti slava domaćine! Nek Bog da zdravlja i sreće tebi i tvojoj porodici!”

Domaćin odgovara:

“Hvala i dobro nam došli! I vama neka Bog i sveti (npr. Dimitrije) pomognu da mnogo godina dolazite i slavimo u zdravlju i veselju!”

Nakon čestitke, gost se poslužuje slavskim žitom i gutljajem osveštanog vina. Tradicionalno se prekrsti i poželi dobro zdravlje kući domaćina, a potom, po redu starješinstva, sjedi za sto.

Posebni slučajevi i “dvorenje slave”

Ako gost ne bude pozvan, a tog dana obilazi više slava, dolazi u periodu između ručka i večere kako bi čestitao domaćinu. Tada se služi žitom, pićem, kolačima i kafom, zadržava se oko pola sata i nastavlja obilazak ostalih slavskih domaćina – u znak poštovanja.

U nekim dijelovima Srbije sačuvan je i običaj tzv. “dvorenja slave“. Domaćin, u svečanom odijelu i vedrog raspoloženja, dočekuje goste i služi ih cijeli dan, ne sjedeći za stolom dok god gori slavska svijeća – iz poštovanja prema svetitelju, koji se tog dana smatra glavnim gostom u kući, prenosi Kurir.