Sveti Sisoje bio je porijeklom iz Misira, današnjeg Egipta i učenik Svetog Antonija Velikog, začetnika pustinjačkog monaštva. Nakon smrti svog duhovnog učitelja nastanio se u pustinji na gori na kojoj se prethodno podvizavao Sveti Antonije. Tu je proveo gotovo šest decenija u molitvi, postu i tihovanju, stekavši glas velikog duhovnika kome su ljudi dolazili po savjet i utjehu. Crkveno predanje navodi da mu je, zbog izuzetne skromnosti i vjere, Bog podario dar iscjeljenja bolesnih i izgona nečistih duhova.
U pravoslavnoj tradiciji Sveti Sisoje ostao je upamćen i po svojim poukama o smirenju.
Jedna od njegovih najpoznatijih misli glasi da čovjek stiče istinsku smernost tek kada svakoga smatra boljim od sebe. Upravo zbog takvog načina života Crkva ga proslavlja kao uzor monaškog podviga, pokajanja i unutrašnjeg mira.
Iako nije među najvećim crvenim slovom obilježenim praznicima, Sveti Sisoje zauzima posebno mjesto u narodnoj tradiciji, naročito među roditeljima koji mu se mole za zdravlje i napredak svoje djece.
Narodna vjerovanja i običaji
Za praznik Svetog Sisoja Velikog vezuje se više narodnih običaja, posebno u pojedinim krajevima Srbije i Republike Srpske.
Sveti Sisoje smatra se zaštitnikom djece, pa se roditelji na ovaj dan mole za zdravlje, dug život i srećno odrastanje najmlađih.
U narodu postoji vjerovanje da, ukoliko na ovaj praznik padne kiša, djecu treba pustiti da pokisnu, jer se smatra da će ih to pratiti dobrim zdravljem tokom godine.
Pojedine majke poste i pričešćuju se uoči praznika, vjerujući da će tako izmoliti Božji blagoslov i zaštitu za svoju djecu.
U narodnoj tradiciji Sveti Sisoje se priziva i kao zaštitnik od zlih sila i nevolja, pa mnogi tog dana odlaze u crkvu, pale svijeće i izgovaraju molitve za svoju porodicu, prenosi Telegraf.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.