Kada donesete štene u svoj dom, preuzimate odgovornost za živo biće čiji cijeli svijet postajete upravo vi. Kako godine prolaze, svaki vlasnik počinje da razmišlja o istom pitanju: „Kako mogu da mu omogućim da živi što duže i bude zdrav?” Iako medicinska tehnologija u veterini neprestano napreduje, najveća tajna dugovečnosti ne leži u skupim tretmanima niti u komplikovanim terapijama. Ona se nalazi u svakodnevnim navikama koje praktikujete kod kuće. Iskusni veterinari ističu da se pravi razlika pravi kroz tri jednostavne, ali izuzetno moćne rutine koje svaki vlasnik može lako da uvede u svakodnevicu.
1. Kontrola tjelesne težine i pravilna ishrana: Svaki gram je važan
Jedna od najčešćih grešaka koju vlasnici prave iz najbolje namere jeste prekomjerno hranjenje i pretjerano davanje poslastica. Ljubav prema psu često izražavamo hranom, ali gojaznost je jedan od najvećih tihih ubica pasa. Naučna istraživanja su pokazala da psi koji održavaju optimalnu tjelesnu težinu tokom celog života mogu da žive i do dvije godine duže u odnosu na pse koji imaju višak kilograma.
Zato je važno da mjerite porcije umjesto da ih određujete „od oka”, smanjite kalorijske poslastice, a umjesto industrijskih grickalica bogatih mastima, ponudite psu komadiće svježeg krastavca, šargarepe ili jabuke.
2. Higijena zuba: Usta su ulazna vrata za bolesti
Briga o zubima je vjerovatno najzanemarenija navika među vlasnicima pasa, a ima direktan uticaj na dužinu njihovog života. Do treće godine čak 80 odsto pasa pokazuje neki oblik paradontalne bolesti. Bakterije koje se nakupljaju u obliku zubnog kamenca i izazivaju upalu desni ne ostaju samo u ustima.
– Svaki put kada pas sa zapaljenim desnima žvaće, bakterije kroz oštećene kapilare ulaze u krvotok. Odatle putuju direktno do vitalnih organa srca, bubrega i jetre uzrokujući hronična oštećenja tokom godina – navode veterinari.
Zato je važno da psu perete zube, ali da mu nudite i dentalne žvakalice od prirodne gume koje pomažu u mehaničkom skidanju plaka.
3. Prilagođena fizička aktivnost
Većina ljudi povezuje šetnju isključivo sa fiziološkim potrebama i izbacivanjem viška energije. Međutim, mozgu vašeg psa potrebna je jednaka vježba kao i njegovim mišićima. Dosada i mentalna stagnacija vode ka stresu i anksioznosti. Hronični stres kod pasa, baš kao i kod ljudi, oslobađa hormon kortizol koji slabi imuni sistem i čini tijelo podložnijim bolestima.
Zato je važno da dozvolite psu da šeta, njuška i istražuje. Bez obzira na godine, čak i stariji psi mogu i treba da uče nove vještine.
Što se fizičke aktivnosti tiče, ona mora biti prilagođena starosti, rasi i zdravstvenom stanju. Redovne, umjerene šetnje mnogo su korisnije od povremenih, iscrpljujućih treninga koji mogu oštetiti zglobove.
Prevencija kao zlatni standard
Pored ove tri svakodnevne navike, ne treba zaboraviti ni sistemsku prevenciju: redovne vakcinacije, zaštitu od spoljašnjih i unutrašnjih parazita, kao i godišnje krvne analize, posebno kod starijih pasa. Rutan veterinarski pregled jednom godišnje može otkriti rane znake bolesti mnogo prije nego što se pojave prvi vidljivi simptomi, piše Politika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.