Većina ljudi tokom karijere naiđe na zahtjevnog nadređenog. Neko je strog, neko detaljan, neko traži mnogo. Takve situacije nisu prijatne, ali su dio poslovnog života. Problem nastaje kada odnos sa šefom počne da utiče na vaše samopouzdanje, raspoloženje i zdravlje.
Granica između zahtjevnog i toksičnog šefa nije uvijek očigledna. Mnogi zaposleni godinama misle da pretjeruju, da su preosjetljivi ili da je problem u njima. Stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da određeni obrasci ponašanja mogu ostaviti ozbiljne posljedice po psihičko stanje zaposlenih, naročito ako dugo traju.
Nije svaki loš menadžer toksičan
Prije nego što nekome zalijepimo etiketu, važno je napraviti razliku.
Neki rukovodioci jednostavno nemaju dovoljno iskustva u vođenju ljudi. Odlični su stručnjaci u svom poslu, ali nikada nisu naučili kako da motivišu tim, rješavaju konflikte ili daju konstruktivnu kritiku.
Kod toksičnog šefa situacija izgleda drugačije. Njegovo ponašanje se često zasniva na kontroli, zastrašivanju i stvaranju nesigurnosti među zaposlenima.
Takvi ljudi nerijetko prisvajaju tuđe zasluge, omalovažavaju saradnike ili koriste poziciju moći kako bi održali dominaciju.
Jedan dan vas hvali, drugi dan vas ponižava
Jedna od najčešćih osobina toksičnih nadređenih jeste nepredvidivost.
Danas ste najbolji zaposleni u firmi, sutra slušate kako ništa ne radite kako treba. Pravila se mijenjaju bez najave, prioriteti se pomjeraju iz sata u sat, a vi nikada niste sigurni šta se od vas zapravo očekuje.
Zaposleni često opisuju takvu atmosferu kao hodanje po jajima. Svaki razgovor postaje potencijalni izvor stresa, dok se pažnja više troši na procjenu raspoloženja šefa nego na sam posao.
Kada šef koristi moć protiv zaposlenih
Posebno zabrinjavaju situacije u kojima nadređeni koriste informacije protiv članova tima.
Privatni razgovori postaju tema kancelarijskih tračeva. Pojedini zaposleni dobijaju privilegije, dok se drugi javno kritikuju. Ideje se odbacuju bez razloga, uspješni projekti pripisuju rukovodiocu, a problemi se prebacuju na podređene.
Takvo ponašanje stvara atmosferu nepovjerenja. Ljudi počinju da ćute, izbjegavaju sastanke i povlače se iz komunikacije kako bi izbjegli nove neprijatnosti.
Posao se završio, ali poruke ne prestaju
Još jedan znak upozorenja jeste nepoštovanje granica.
Poruke kasno uveče. Pozivi tokom vikenda. Očekivanje da budete dostupni u svakom trenutku. Mnogi zaposleni vremenom počinju da vjeruju da je to normalno i da posao mora biti na prvom mjestu bez obzira na privatni život.
Stručnjaci upozoravaju da zdravo radno okruženje podrazumijeva poštovanje vremena van kancelarije. Nadređeni koji konstantno zadire u privatni prostor zaposlenih često doprinosi osjećaju iscrpljenosti i hroničnog stresa.
Kako toksičan šef utiče na mentalno zdravlje
Posljedice nisu samo poslovne.
Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do anksioznosti, nesanice, pada samopouzdanja i emocionalne iscrpljenosti. Kod nekih ljudi javljaju se glavobolje, problemi sa varenjem, bolovi u mišićima i stalni osjećaj napetosti.
Mnogi primjećuju da ih posao prati i kada dođu kući. Razmišljaju o svakom razgovoru, analiziraju svaku poruku i unaprijed zamišljaju naredni sukob.
Vremenom se javlja osjećaj da nikada nisu dovoljno dobri, bez obzira na rezultate koje postižu.
Šta možete da uradite ako prepoznajete ovo
Prvi korak jeste da vjerujete sopstvenom osjećaju.
Ako se svakodnevno osjećate poniženo, zastrašeno ili iscrpljeno, važno je da ne umanjujete ono što doživljavate. Zapisivanje konkretnih situacija može pomoći da jasnije sagledate obrazac ponašanja.
Čuvajte mejlove, poruke i drugu poslovnu komunikaciju. Dokumentacija može biti korisna ukoliko odlučite da problem prijavite.
Razgovore sa problematičnim nadređenim najbolje je držati u profesionalnim okvirima. Fokus treba da ostane na poslu, zadacima i činjenicama.
Podrška mijenja mnogo više nego što mislite
Toksično radno okruženje često navodi ljude da se izoluju.
Razgovor sa prijateljima, porodicom, kolegama od povjerenja ili psihologom može pomoći da dobijete objektivniju sliku situacije. Podrška drugih ljudi često vraća samopouzdanje koje je narušeno mjesecima ili godinama pritiska.
U pojedinim slučajevima potrebno je uključiti ljudske resurse ili nadređene na višem nivou, uz pažljivo procjenjivanje svih okolnosti.
Kada je odlazak najbolja odluka
Nekada problem nije moguće riješiti.
Koliko god voljeli svoj posao, nijedna plata, pozicija ili prestižna firma ne mogu nadoknaditi ozbiljno narušeno mentalno zdravlje. Stručnjaci ističu da je sasvim opravdano razmišljati o promjeni radnog mjesta ukoliko dugotrajna izloženost toksičnom ponašanju ugrožava kvalitet života.
Posao može da se promijeni. Zdravlje mnogo teže.
Prepoznavanje problema nije znak slabosti već prvi korak ka zaštiti sopstvenog mira, samopouzdanja i dostojanstva. Ponekad upravo ta odluka predstavlja najvažniji poslovni potez koji ćete napraviti, piše Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.