Na Zeleni četvrtak poslije Vaskrsa bilo bi dobro započeti neki posao, posebno onaj koji vam nije do tada išao, jer će vam donijeti mnogo uspjeha, prema narodnom vjerovanju. Treba se i pomoliti za ostvarenje neke želje čije ispunjenje dugo iščekujete. Ovo je momenat kada bi ostvarenje moglo da uslijedi.
U narodu je ovaj dan, poslije Garave srijede, koju prate ovi običaji, poznat i kao Bijeli ili Zeleni četvrtak, a u istočnoj Srbiji se cela nedelja, a posebno četvrtak praznuje da bi bila rodna godina. U ovim predelima se od četvrtka pa do Spasovdana svetkuju tako što se ništa ne radi u poljima ni sa stokom. Ostali poslovi su dozvoljeni, piše Žena Blic.
Ukorenjeno je vjerovanje da je Vaskrs najveći praznik u godini i da su u skladu sa tim zalihe hrane na izmaku. Zato je i razumljivo što je u osnovi praznovanja ove sedmice staranje o hrani i rodnosti ljetine.
Jedino što se nikako ne preporučuje jeste da ne pravite svadbeno veselje, jer bi muzika i galama, ako je vjerovati predanje, mogli uplašiti i otjerati “dobra božanstva”.
Na Zeleni četvrtak nadovezuje se Istočni petak, dan posvećen Presvetoj Bogorodici.
U pojedinim krajevima Srbije žene na Svetli petak treba da porane i u ranu zoru odu na najbliži izvor, gdje se umivaju, piju vodu, beru cveće, vesele se i vraćaju kući tek uveče, pa će im cijela godina proći u sreći i veselju.
Ovaj praznik, kao slavu, obilježavale su mehandžije, a riječ je i o seoskom prazniku u nekim krajevima gde se zbog toga kolje jagnje.
Na ovaj dan se u selima oko Niša i Pirota ponovo farbaju jaja kao i za Vaskrs, samo što su ova namijenjena mrtvima. Ona se nose na groblja na Pobusni ponedjeljak.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.