Većina ne zna pravo značenje riječi „ženirati se“: Evo odakle je stigla u srpski jezik

Izraz ženirati se označava ustručavanje, ustezanje, snebivanje ili onaj dobro poznati osjećaj stida i neprijatnosti u nekoj svakodnevnoj situaciji.

Kada se za nekoga u društvu kaže da se ženira, to zapravo znači da se ta osoba libi da slobodno postupi ili da joj je jednostavno neprijatno pred prisutnima. Međutim, put ove neobične riječi do naših prostora krije jednu veoma zanimljivu istorijsku priču.

Francuski korijen

Iako mnogi misle da je ovo isključivo naš stari izraz, riječ ženirati se je zapravo dospjela u srpski jezik direktno iz francuskog jezika, ali preko veoma snažnog njemačkog posredovanja.

Sama riječ potiče od francuskog glagola koji u originalu znači smetati, sputavati, mučiti ili dovoditi nekoga u nepriliku. Taj specifični glagol je nastao od imenice koja označava neprijatnost i tjeskobu, a koja nevjerovatno vuče dalji korijen od starofrancuske riječi za mučenje ili proganjanje.

Njemački uticaj

Tokom 18. i 19. vijeka, francuski jezik je bio apsolutni jezik evropske aristokratije, visoke diplomatije i kulture. Njemačko plemstvo i tadašnje bogato građanstvo masovno su usvajali francuske riječi, takozvane galicizme, kako bi zvučali što otmenije i modernije. Tako je u njemačkom jeziku potpuno spontano nastao glagol genieren, koji se čita kao ženiren, sa potpuno istim značenjem koje podrazumijeva ustručavati se ili osjećati stid pred drugima, prenosi Blic žena.

Ulazak u srpski jezik

Srbija i čitav region su u 19. i početkom 20. vijeka bili pod izuzetno snažnim kulturnim i prosvetnim uticajem Austrougarske i moćne Njemačke. Naši školovani ljudi, bogati trgovci i cijela građanska klasa preuzeli su iz njemačkog jezika ogroman broj reči koje su imale francusko porijeklo.

Tako je njemačka riječ genieren u srpskom jeziku samo dobila naš prepoznatljivi nastavak za glagole i zauvijek postala ženirati se.

Danas se ovaj simpatični izraz sa pravom smatra neizostavnim dijelom gradskog slenga i onog prepoznatljivog, starijeg građanskog govora u Srbiji koji nažalost polako nestaje.

Bonus video