Jedino što ih može spasiti propasti su, kako kažu, naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu, a koji za vrijeme ljetnjih odmora dolaze na ove prostore da posjete svoje porodice i prijatelje.
U Asocijaciji samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije kažu da je, u odnosu na isti mjesec lani, u aprilu ove godine promet u trgovinama pao za skoro 20 odsto.
Bogdan Marjanović, predsjednik ove asocijacije, podsjeća da su trgovci u martu solidno radili i zaradili.
Kako je korona virus stigao na naše prostore, odnosno, kada je proglašena vanredna situacija, građani su masovno počeli da kupuju. Uglavnom se radilo o hrani i sredstvima za higijenu i dezinfekciju. Takođe, dok je na snazi bilo vanredeno stanje, građani su češće išli u male trgovine, jer im se nije dalo da čekaju dugo u redovima ispred većih marketa – ističe Marjanović za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, u april je stanovništvo ušlo sa popriličnim zalihama pomenutih roba, tako da nije bilo potrebe za tako čestim i velikim kupovinama.
– Pad prometa je nastavljen i u maju, a pretpostavljamo da je, u odnosu na maj 2019, riječ o smanjenju od čak 30 odsto. Ni u junu se ne nadamo nekom poboljšanju, jer ljudi imaju sve manje para za potrošnju. Za razliku od marta, kada smo iz radnji izlazili sa punim kolicima, sada prosječan račun po jednoj kupovini u malim trgovinama iznosi desetak KM – kaže Marjanović.
Dodaje da ljudi manje kupuju kako zbog stvorenih zaliha određenih roba kojih su nakupovali za par mjeseci, tako i zbog toga što je kupovna moć mnogih sve slabija.
– Takođe, građani su još oprezniji u pogledu toga šta će biti sutra, pa, ako i imaju nešto ušteđevine, novac čuvaju, a kupuju samo ono najosnovnije. Što se tiče cijena osnovnih životnih namirnica i drugih roba neophodnih svakom domaćinstvu, one su na približno istom nivou kao lani. Jedino su voće i povrće skuplji – objašnjava Marjanović.
Ističe da, do sada, male trgovine nisu otpuštale radnike, iako je radno vrijeme bilo skraćeno tokom vanrednog stanja.
– Znali smo da će to proći i da će nam radnici opet trebati. Međutim, ako pad prometa bude nastavljen, moglo bi da bude svašta, kad je riječ o eventuelnom zatvaranju radnji i otpuštanju radnika. Podsjetio bih i na pomoć Vlade RS u vidu minimalca za radnike koji zbog korone nisu mogli da rade. Međutim, mi se trenutno najviše uzdamo u dijasporu, a zbog pada prometa svi su na gubitku – vlasnici trgovina, radnici, budžet, fondovi – poručuje Marjanović.
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je procijenjena vrijednost prometa u trgovini na malo hranom, pićima i duvanskim proizvodima u Srpskoj, u martu ove godine iznosila 87,64 miliona, a u aprilu tek nešto više od 70 miliona KM. Dakle u aprilu je, u odnosu na prethodni mjesec, promet bio manji za 20 odsto. S druge strane, promet u aprilu ove godine, u poređenju sa istim mjesecom lani, bio je manji za 21,8 odsto. U pomenutom zavodu naglašavaju da analizom nisu obuhvaćeni preduzetnici, te da u promet nije uključen PDV.
Pad prometa bilježe i zelene pijace u Srpskoj, na kojima građani pazare sve manje poljoprivrednih proizvoda, što potvrđuje i zvanična statistika.
Naime, vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u aprilu ove godine iznosila je 726.435 KM, što u poređenju sa istim mjesecom lani predstavlja smanjenje od 364.082 KM ili 33,4 odsto.
U poređenju sa martom ove godine, vrijednost prodaje u aprilu 2020. bila je manja za 149.713 KM ili 17,1 odsto, podaci su Zavoda za statistiku RS.
Radili smanjenim kapacitetom
U Udruženja trgovine, turizma i ugostiteljstva u Privrednoj komori RS naglašavaju da je evidentno da sektor trgovine bilježi gubitke usled pada prometa.
Dragana Šobot, sekretar ovog Udruženja, podsjeća da za vrijeme vanrednog stanja trgovine nisu radile punim kapacitetom, te da su pojedini radnici, zbog manjka posla, morali da idu na godišnji odmor.
– S druge strane, potrošači su u martu imali strah da će doći do nestašice određenih roba, prije svega hrane. Uprkos apelu vlasti da nema potrebe za čekanjem u redovima i gomilanjem zaliha, ljudi su kupovali velike količine roba, prije svega brašna, ulja, šećera, makarona, riže, kao i sredstava za higijenu i dezinfekciju. Jednostavno, u našoj psihologiji je da se obezbijedimo sa što više tih namirnica, odnosno da stvorimo zalihe. Zato je, kada je riječ o prometu, mart bio udarni mjesec – objašnjava za Srpskainfo Dragana Šobot.
Prema njenim riječima, do aprila smo se svi privikli na situaciju.
– U velike nabavke nismo išli, jer smo u martu napravili pozamašne zalihe i to je uticalo na pad prometa. Na pad prometa se odrazilo i to što su i u aprilu trgovine i dragstori radili skraćeno – naglašava Šobot.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu