Muškarac koji je, svojim savjetima, pažnjom i podrškom, mnogim ženama pomogao da istraju u namjeri da doje.
Marko ističe da uglavnom sve žene žele da doje svoju bebu, ali da im fali prenatalna obuka. Ističe da nekada čak i od lekara dobijaju kontraproduktivne savjete, a da ih stereotipi poput – nemaš ti dovoljno mlijeka, nije ti mlijeko kvalitetno, dijete ti nije napredovalo u težini – potpuno unište. Žene čuju takve stvari koje ih poraze i zbog straha da je život njihovog djeteta ugrožen, one napuste dojenje, što je pogrešno, poručuje Marko, prenosi Blic.
Šta treba znati prije porođaja
Sa dojenjem se počinje odmah čim se beba rodi, djeca se doje na svaki zahtjev, kad god zatraže da sisaju treba im ponuditi dojku, ne treba im ograničavati vrijeme podoja – učestalost podoja zavisi isključivo od bebe, kaže Marko.
Mamama savjetuje da budu uporne i istrajne.
Marko Obradović je, u podkastu RTS posvećenom dojenju, istakao da je tokom 12 godina rada kao pedijatrijski tehničar malo puta čuo od žene da ne želi da doji svoje dijete, tj. da nije htjela da da šansu dojenju.
– A čak i ako sam to čuo – tih par puta što sam čuo, zaista je par puta bilo iz neznanja, a par puta usljed loših iskustava od prethodnog puta. Uglavnom sve žene žele da doje, međutim ono što manjka jeste predstava šta zapravo dojenje znači – kaže Obradović.
Objašnjava da je dojenje disciplina koja zahtkeva posvećeni pristup žene prema djetetu, a da su tehnike dojenja – poput toga kako postaviti bebu da sisa i u kom položaju – nešto što se usavršava.
– To nije za sve isto, nije univerzalno, a to je nešto što može da omogući, olakša, ili i sa druge stane da onemogući i oteža dojenje – kaže Marko Obradović.
Međutim, napominje da se na tome nedovoljno radi.
– I sa strane žena koje se nedovoljno možda interesuju da se edukuju o tome, a opet i sa strane nas koji se time bavimo, ne postoji tih nekih edukativnih momenata gdje se i mi zapravo podučavamo kako pravilno treba pristupiti ženi koja želi da doji svoje dijete i kako zapravo i riječima i postupcima pokazati i ukazati ženi kako da doji – kaže Marko.
Poražavajuće je čuti – nemaš ti dovoljno mlijeka
Objašnjava da žene najčešće odustaju od dojenja zbog bolnih podoja, tegoba sa postavljanjem djeteta na dojku, ali i zbog stereotipa na koje nailaze – “nemaš ti dovoljno mlijeka, nije ti mlijeko kvalitetno, dijete ti nije napredovalo u težini”.
– Kada žene čuju neke stvari koje ih potpuno, moram tako da se izrazim, unište, poraze, i negdje zbog tog straha da je život njihovog djeteta ugrožen – one napuste dojenje, što je izuzetno pogrešna stvar iz ugla onog ko je to podstakao ali i iz ugla žene koja je to prihvatila, dozvolila – kaže savetnik.
Navodi i da postoje kontradiktorni savjeti o tome kako žena treba da doji (neko kaže jedna dojka, jedan podoj; neko drugi – 10 minuta jedna pa 10 minuta druga strana), ali da je suština vidjeti koji od tih savjeta u praksi “radi posao”.
– Džaba je meni da savjetujem žene da doje jednu dojku po podoju ako dijete majke sisa jednu dojku pet ili sedam minuta i kreće da plače nakon toga. Traži da sisa i dalje a odbija tu dojku i prosto premještanjem na drugu dojku mi dobijamo ono što želimo… Koji god savjet od tih da pomogne, taj je pravi za tu ženu – rekao je Marko.
Može li mama da nema mlijeka
Marko ističe da 99,9 odsto žena ima mlijeko odmah čim se porodi, a dalje razvijanje laktacije zavisi od pristupa dojenju – koliko često doji, kako doji i slično.
Napominje i da ne postoji formula kojom se može utvrditi da je mamino mlijeko slabo ili nekvalitetno.
Zovu ga za pomoć čim izađu iz porodilišta
Napominje da ga mame zovu za pomoć ili odmah nakon izlaska iz porodilišta – ukoliko tamo ne dobiju dobru edukaciju ili ne savladaju sve što je potrebno, ili kasnije – kada su podoji bolni ili kada dijete ne napreduje dovoljno i pedijatar na prvoj kontroli savjetuje da se u ishranu uključi adaptirana formula.
Takvi savjeti, ističe, mogu mnogo da demotivišu ženu.
– Činjenica je da su nekad savjeti koje žene dobijaju potpuno kotraproduktivni dojenju, čak iako ih dobiju i od ljekara. Mislim da ako je žena zainteresovana za dojenje treba da potraži drugo mišljenje – da li mišljenje ljekara, da li mišljenje nekog poput mene, da li možda samo da zatraži podršku od svog supruga – kaže Marko.
Međutim, napominje da nekada i “sitnice” određuju da li će se situacija sa dojenjem okrenuti u negativnom smijeru.
– Često se dešava da nepostojanje podrške unutar kuće umije ženu bitno da odvoji od dojenja, ili negdje da je potisne, da je tjera da ona pomisli da radi pogrešnu stvar i da svoje dijete muči time što doji, što je potpuno pogrešno – kaže Marko.
Takođe, dodaje, postoje situacije u kojima anatomija žene (konfiguracija dojke i bradavice) utiču na to da bebino sisanje bude bolno, a postoje slučajevi i kada beba odbija dojku.
Ističe da je suština svega u edukaciji, te da će žena koja se na vrijeme pripremi za situacije u kojima može da se nađe – onda znati i kako da se postavi i koga da pita za pomoć.
Marko naglašava da postoje i žene kojima ne prija dojenje i da je u takvim situacijama apsurdno tjerati je da radi nešto na šta nije spremna.
I mame sa silikonima mogu da doje djecu
Govoreći o estetskom momentu kao faktoru koji ženu odvraća od dojenja, naveo je da ima pojedinaca koji bi svojim primerom mogli da potvrde tu stigmu, ali da zna i za niz primera koji bi to mogli da opovrgnu.
– Znam za čitav niz primjera gdje žene, ako ćemo da pričamo sa te estetske strane, imaju i implante i brinu o određenom standardu ljepote, čiji je posao takav kakav je, javan, pa opet se odlučuju da doje potpuno i nesmetano i posvećeno svoju djecu – ističe Marko.
Napominje da su problemi multifaktorijalni, da ih ima mnogo i da kao društvo moramo da se založimo za to da žena koja želi da doji svoje dijete dobije pravu podršku.
Upitan da li smo kao društvo “bejbi frendli”, budući da nam je i dalje čudno kada žena doji u restoranu, autobusu, na ulici, naglašava da nije do društva već do ličnosti da li će neka žena dojiti dijete u javnosti ili će tražiti “zgodno mjesto”.
– Ali da bi ih trebalo ohrabrivati da doje na javnim mestima – da. Da bi trebalo možda obezbjeđivati posebne prostore unutar javnih površina koje bi žene koristile za dojenje – da. I mislim da bi to isto bio neki dodatni korak u promociji dojenja – rekao je Marko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu