Zbog toga su, između ostalog, podložniji i mogućem podsticanju na sve vrste netrpeljivosti, mržnje i nasilja, pokazuju rezultati nedavno objavljenog istraživanja “Surfanje po tankom ledu: Mladi, mediji, problematični sadržaji” koje je objavio sarajevski “Mediacentar”.
U istraživanju se autori bave ulogom medija u kreiranju problematičnih stavova kod mladih u BiH, ali i pitanjima njihove medijske pismenosti.
Većina mladih ne zna šta su to osnovni novinarski standardi i forme, ne prave značajnu razliku između novinarskih i nenovinarskih formi i nisu svjesni odgovornosti i uloge medija u društvu. Kroz navike korištenja medija i online sadržaja, uglavnom ostaju u okviru jednostranog razumijevanja svijeta, u skladu sa dominantnim etnonacionalnim politikama. Znanje o medijima i negativnim tendencijama je većinom deklarativno i svedeno na nabrajanje termina poput dezinformacija i lažnih vijesti, ali bez suštinskih vještina da prepoznaju problematične tačke medijskog izvještavanja – navode autorke istraživanja Anida Sokol i Sanela Hodžić, dodajući da mladi prepoznaju nedostatak objektivnosti, ali da ga ne znaju objasniti.
Osim toga, generalno su svjesni mogućih političkih uticaja na medije, ali većinom nemaju dovoljno informacija o vlasničkim strukturama medija ili finansiranju, te većinom ne znaju kako reagovati i žaliti se na problematične medijske sadržaje, niti su motivisani da to rade.
Istraživanje je pokazalo i da su mladi ekstremističkim sadržajima izloženi posebno kroz društvene mreže i komentare korisnika, ali i da tradicionalni mediji u BiH doprinose stvaranju atmosfere koja olakšava dalju radikalizaciju mladih.
– Problem zloupotrebe različitih komunikacijskih platformi za polarizaciju i radikalizaciju pokazuje se naročito opasnim u BiH i regiji, s obzirom na to da se u poslijeratnom periodu održavaju međuetničke tenzije i podjele nerijetko i kroz retoriku o mogućnim novim ratovima – navode autorke.
Profesor javnog mnenja Mladen Mirosavljević ističe da su svi u BiH, a naročito mladi, koji to i najteže prepoznaju, izloženi ekstremističkim sadržajima.
– Ti sadržaji promovišu različite oblike netrpeljivosti i mržnje, posebno kroz društvene mreže, ali i kroz druge medije, što doprinosi sve većoj radikalizaciji društva. To je postala i formula opstanka na vlasti političkih pseudo elita i interesnih grupa, i poželjan obrazac ponašanja, ako želite da napravite uspješnu političku karijeru, a koja je opet najbolji posao koji možete napraviti u BiH. I tako se vrtimo u začaranom krugu – kaže Mirosavljević.
Po njegovim riječima, više niko i ne reaguje na to da li neko na najvišoj poziciji u državi najavljuje rat ili najezdu skakavaca, te da li otvoreno propagira mržnju, a mladi to veoma rano prepoznaju kao poželjan obrazac ponašanja.
– Bilo kakav disonantan ton vas dovodi u opasnost da vas označe kao neprijatelja i možete ili da se iselite ili da trpite posljedice drugačijeg stava i mišljenja – dodaje on.
Najviše koriste Facebook i Instagram
Mladi u BiH provode značajan dio slobodnog vremena uz medije i na društvenim mrežama i kao izvore informacija pretežno koriste internet, te platforme poput Fejsbuka, Jutjuba i Instagrama. Mlađe generacije se sve više okreću Instagramu, dok su starije studentske populacije i populacija od 18 do 30 godina starosti i dalje aktivne na Fejsbuku, a preko kojeg prate i informativne sadržaje sa online portala i drugih platformi. Istraživanja su pokazala i da su glavni izvor svakodnevnog informisanja mladih u BiH domaći i lokalni portali, ali i da oni uglavnom ne traže informacije fokusirano, nego konzumiraju ono što im na neki način dođe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu