Pravila koja su vrijedila do juče, danas ne vrijede. Zatvoreni u svoje kuće i stanove građanima su jedini kontakt sa vanjskim svijetom društvene mreže i mediji preko kojih pokušavaju da saznaju odgovore na brojna pitanja koja ih muče u ovim momentima.
Koliko su mediji postali bitni najbolje ilustruje podatak da je paralelno sa zatvaranje građana u kuće rapidno počela rasti čitanost vijesti kako kod nas tako i u svijetu.
Novinarstvo je time ponovo dobilo na značaju, a novinari oni kojima se vjeruje i na čiju se informaciju građani oslanjaju.
Nije ni čudo ako se uzme u obzir činejnica da je u vrijeme krize protok provjerenih informacija važniji nego ikad.
Ako tome dodamo činjenicu da su društvene mreže preplavljeni dezinformacijama ili pogrešnim savjetima o tome kako bi građani trebali da se zaštite od korona virusa, onda mediji preuzimaju još važniju ulogu nego što je imaju u “normalnim” vremenima.
Da je uloga medija veoma bitna u kriznim vremenima u više navrata su ponovili i političari i predstavnici vlasti, koji su odmah na početku širenja pandemije pozvali novinare na zajedničku saradnju kako bi se spriječilo širenje panike i dezinformacija.
Čak su pozvali i građane da informacije ne traže po društvenim mrežama i sumnjivim portalima već da prate isključivo vijesti koje su potpisane imenom autora i objavljene u medijima koji već imaju provjeren rejting.
Važno je da se u javnost pošalju provjerene poruke. Mediji su nam nezaobilazan i mnogo važan faktor za to – naglasila je u nekoliko navrata i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
Pa, koliko su mediji zaista značajni u kriznim situacijama i da li su u vrijeme širenja pandemije korona virusa pokazali veću dozu profesionalnosti nego u nekim drugim “normalnim” okolnostima?
Ljiljana Zurovac iz Savjeta za štampu ističe da u kriznim situacijama, poput ove, mediji itekao imaju izuzetno važnu ulogu.
– Teška je odgovornost koju u ovom momentu nose novinari. Moraju raditi profesionalno i uvijek se pozivati na provjerene izvore, a pri tome su konstantno pod psihičkim pritiskom, ali i izloženi opasnosti da se i sami ne zaraze korona virusom dok izvještavaju sa terena. Tako da je to jedna situacija gdje novinari ne samo da imaju izuzetnu važnost već i izuzetno izazovnu ulogu – ističe Zurovčeva.
Ona dodaje da bi bez medija i informacija koje svakodnevno pružaju građanima, nastao opšti haos i panika u javnosti.
Zurovčeva ističe da se to ne odnosi samo na građane koji su u ovom momentu u svojim kućama ili samoizolaciji, već i na one koji odlaze na posao i koji moraju znati s čim se susreću, te na koji način da se ponašaju da ne bi doveli u opasnost od zaraze i sebe i druge.
– Novinar je stalno izložen riziku od korona virusa jednako kao medicinski radnici i stoga je njihova važnost i uloga jednaka kao i svih onih drugih koji su u ovom momentu na prvoj liniji odbrane od ove pandemije – kaže Zurovčeva.
Ona ističe da su novinari i mediji u novonastaloj krizi pokazali mnogo ozbiljniji i profesionalniji pristup poslu nego u ranijim, “normalnim” uslovima.
Prema njenim riječima evidentno je da većina medija daje provjerene informacije, izbjegavajući senzacionalizam.
I banjalučki profesor marketinga i odnosa s javnošću Mladen Mirosavljević naglašava da je ovo vrijeme promjena koje se događaju jednom u jednoj generaciji, sa dalekosežnim uticajem ne samo na pojedince nego i na države.
– I ovaj put, pokazala se izuzetno važna uloga medija u kriznim situacijama i njihov, nikad veći uticaj, ali i nikad veća podložnost manipulacijama- kaže Mirosavljević.
On dodaje da je izuzetno porastao značaj i uticaj online medija, te da vjeruje da nakon što pandemija korona virusa prođe, mediji nikada više neće biti isti.
– Nigdje, pa ni mediji u Bosni i Hercegovini – ističe Mirosavljević.
On podsjeća da je internet već odavno promijenio sve, a online mediji i društvene mreže, postali su neprikosnoveni gospodari informativnog prostora.
Ostanak u jednoj vrsti izolacije, kako kaže Mirosavljević, preokrenuo je i navike onih koji su pratili tradicionalne medije da se okrenu informacijama koje dobivaju putem interneta i televizije, koju prate uglavnom, starije generacije.
– Mediji u BiH su na neki način, imali generalnu probu, za ponašanje u kriznim situacijama za vrijeme poplava i, taj su ispit položili uspješno. Ovaj puta ne bi se moglo reći da je to sa visokom ocjenom, mada je i situacija vanredna i vanredno je stanje, uz druge objektivne razloge koji postoje u medijima – smatra Mirosavljević.
On dodaje da je ova situacija pokazala i koliki je značaj lokalnih medija sa lokalnim informacijama, onima koje su najzanimljivije ljudima u određenoj sredini i do kojih dolaze u realnom vremenu.
Mirosavljević upozorava da sve ono što nemamo u tradicionalnim medijima, imamo na društvenim mrežama i malim, nezavisnim portalima. To su mjesta na kojima se, kako kaže on, informiše sve veći broj ljudi, a mladi u najvećem broju, ako ne i isključivo tako.
– Zbog njihove neregulisanosti one su sada idelano mjesto za širenje lažnih vijesti i svih mogućih dezinformacija, i što šturije informacije budu u drugim medijima tim vidljivije, prisutnije i, uticajnije, će biti na društvenim mrežama – upozorava Mirosavljević.
Ogoljene informacije
Mirosavljević smatra da su u većini medija informacije trenutno dosta ogoljene i vezane isključivo za zbivanja u vezi sa pandemijom.
On ističe da bi bilo dobro, pored tih vijesti, vidjeti više kvalitetnih informacija bitnih za građane, kao, na primjer, šta je sa svima onima koji se, na bilo koji način razbole, a da nije u pitanju korona virus.
– Ko se i kako brine za njih s obzirom na to da se danas svako ko kihne osjeća krivim. Možda i ima takvih informacija, ali to nije ni blizu vidljivo koliko bi trebalo, naročito ne u prilozima sa lica mjesta, i naročito ne u centralnim informativnim emisijama. Nema ni destigmatizacije starijih osoba, kao da su krivi samo zato što su stari i samim tim privlače koronu. Umjesto da u prvom planu vidimo epidemiologe, druge ljekare i privrednike, vidimo i dalje političare, što nije sporno ako se bave ulogom koja im pripada po funkciji i shodno situaciji – smatra Mirosavljević.
On dodaje da je malo i stručnjaka za krizno komuniciranje i u kriznim štabovima i u zdravstvanim ustanovama, angažovanih u ovakvoj situaciji, te da je uloga osoba za odnose s javnošću potpuno obesmišljena.
Zamjerku ima i na to što je malo video i drugih sadržaja sa lica mjesta, odnosno iz apoteka, ambulanti, staračkih domova, ili sa sela, kako bi se vidjelo kako život zaista funkcioniše u praksi i koji su zaista realni problemi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu