Devetomjesečni saldo još nije sabran, ali prema podacima za prvih sedam mjeseci 2019. godine, turistički radnici i ugostitelji su se, ipak, nakon mnogih turbulencija “dočekali na noge”.
Koliki su finansijski efekti od pohoda hiljada, mahom mlađih turista, znaće se tek početkom 2020. godine. Ipak, statistički podaci o broju posjeta i noćenja ohrabruju. Za prvih šest mjeseci Srpsku je posjetilo 13 odsto više turista nego lani u prvom polugodištu. U istom periodu, broj noćenja je povećan za čak 17 odsto.
Sve više gostiju iz Belgije, Hrvatske i iz Azije
Zadovoljni smo, svaki dvocifren porast u turizmu je značajan napredak. Sezona još traje, ali sve su prilike da ćemo imati više od million noćenja, što je bolji rezultat nego lani. Na to ukazuje i podatak da se prihod od boravišne takse za prvih šest mjeseci ove godine povećao za 13 odsto u odnosu na isti period lani – kaže Nada Jovanović, direktorka Turističke organizacije RS.
Najviše je porastao broj turista u Banjaluci, u Banji Vrućici u Tesliću, te na Jahornini, u Trebinju i Bijeljini. Značajan rast je zabilježen i u Foči, Višegradu i Zvorniku, što je iznenađenje, čak i za turističke radnike.
Godina nije počela dobro, pre svega zato što je u Banjaluci januar bio prilično loš, navode izvori Srpskainfo.
Ocjenjuje se da je tako bilo zbog okupljanja grupe „Pravda za Davida“, odnosno zbog nasilnog razbijanja demonstracija 25. decembra, kada su svijet obišle slike, koje su Banjaluku predstavile kao nesiguran grad.
S druge strane, neki poznavaoci prilika ocjenjuju da je Banjaluka, kao grad za dobar, a jeftin novogodišnji provod, dobila konkurenciju u nekim drugim destinacijama.
Ipak, Banjaluka se narednih mjeseci „popravila“ pa će sezonu, bar što se tiče broja turista i noćenja, završiti vjerovatno u plusu.
Za procvat turizma u Banjaluci su, ocjenjuje Nada Jovanović, najzaslužniji direktni niskobudžetni letovi sa Međunarodnog aerdroma u Mahovljanima.
– Gdje god da dođete na sajam ili prezentaciju “direktni let” je svuda čarobna formula. Povezanost destinacije avionskim prevozom i bezbjednost su ključni faktori – kaže Jovanovićeva.
Što se tiče dolaska stranih turista u RS, još uvijek su najbrojniji oni iz komšiluka, iz Srbije, Slovenije i Hrvatske.
Broj dolazaka iz Hrvatske je u prvom polugodištu 2019. povećan za čak 19 odsto.
Kada je u pitanju “pravo inostranstvo”, najviše dolaze Belgijanci, Poljaci, Kinezi i uopšte turisti iz Azije i sa Dalekog istoka.
Na porast dolaska turista uticalo je otvaranje novih luksuznih hotela, kakav je “Meriot” u Banjaluci ili “Zlatni bor” u Sokocu, ali treba imati na umu da turisti u RS dolaze uglavnom zbog prirodnih ljepota: šuma, planina, rijeka, banja i nacionalnih parkova.
Zato je Srpskoj potrebno više kampova i to po mogućnosti u prirodi, ali blizu gradova, kako bi se povećala vanpansionska potrošnja, ocjenjuje Jovanovićeva.
Što se tiče ove godine prilično promjenjive sezone na Jadranu, ona je najviše uticala na dolaske turista u Trebinje, na rafting na Tari, te u Nacionalni park Sutjeska i u Višegrad.
Kako se sezona na Jadranu popravila u avgustu, to je vidljivo i na našim prostorima, pa je, na primjer, danas u Trebinju, iako smo duboko zagazili u septembar, nemoguće naći slobodno mjesto u brojnim hotelima i apartmanima.
Turisti avionom stižu iz Brisela i Berlina
Da li niskobudžetni letovi sa Međunarodnog aerodroma u Mahovljanima, koji Banjaluku povezuju sa evropskim metropolama, u RS dovode turiste, ili naše ljude odvode u inostranstvo? Nada Jovanović nije direktno odgovorila na ovo pitanje, ali je rekla da je među putnicima iz Brisela, svaki drugi turista, koji želi da upozna Banjaluku i Republiku Srpsku.
– I iz Berlina nam dolazi mnogo turista, dok su letovi za Štokholm još uvijek uglavnom rezervisani za dijasporu – kaže Jovanovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu