Teško je povjerovati da je ovu vodenu “grdosiju”, površine od skoro 56 kvadratnih kilometara, napravila ljudska ruka, ali jeste.
Jezero je nastalo 1972. godine, potapanjem Buškog blata, kraške močvare, koja je pretvorena u akumulaciono jezero, jednu od najvećih vještačkih akumulacija u Evropi.
Akumulacija je izgrađena u doba Jugoslavije, kao zajednički projekat dvije socijalističke republike, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Voda iz ovog jezera napaja Hidroelektranu Orlovac.
Nakon raspada SFRJ, jezero i hidroelektrana su ostali u dvije države: centrala u Hrvatskoj, a jezero u BiH.
Danas je Buško jezero prava atrakcija, sa velikim potencijalom za razvoj turizma. A nalazi se na obodu Livanjskog polja, na samo nešto više od dva sata vožnje od Banjaluke.
Kako ovo, na oko beskrajno plavetnilo, izgleda i kakve blagodeti nudi, uvjerila se i ekipa Srpskainfo, koja je Buško jezero posjetila u sklopu medijske ture Livanjskim poljem, u organizaciji Centra za životnu sredinu Banjaluka.
– Dolaze ovdje i jedriličari i veslači i kupači, ali jezero je najprivlačnije ribolovcima. Po ribolovnoj osnovi ovdje obitava 14 vrsta riba – otkriva Jugoslav Brdar, preduzetnik iz Livna.
Njegova firma ima koncesiju za sportski ribolov na jezeru. Pod njegovom komandom 10 ribočuvara vodi računa o očuvanju ribljeg fonda. Priznaju da to nije lak posao, na tolikom prostranstvu sa tako malo ljudi. Ali, bore se.
– Donose neodgovorni ribari invazivne vrste, ubacuju ih u jezero, ne možeš sve upratiti – jada se Brdar.
Uprkos “grabljivicama”, jezero je puno klena, jezerske pastrmke, dalmatinskog piura, a ima i smuđa i babuške. Ima svega, jer riba se ovdje “lako prima” i dobro napreduje.
– Ovdje je ulovljena čak i jegulja, kako je dospjela ovamo, to niko ne zna – kaže Brdar.
Mnogo je toga u plavetnim dubinama Buškog jezera, a na nekim mjestima jezero je duboko 17 metara, još uvijek neistraženo i obavijeno velom tajne.
– Bili su ovdje naučnici, čipovali su ribe, ali nema napretka u zaštiti ovog područja – upozorava Brdar.
Možda će i na tom polju biti napretka, jer biolozi sve češće pohode ovo mjesto. Zabilježili su da uz mnoštvo riba u jezeru žive i četiri vrste riječnih rakova.
U ljetnim mjesecima voda jezera je izrazito topla, taman za kupanje. Ima i vjetra koji rashlađuje, jer jezero se nalazi na 716 metara nadmorske visine.
Kome je do toga, može začas stići do neke od okolnih planina, recimo na Cincar, da se divi divljim konjima na visoravni Kruzi.
Sve u svemu, zgodno mjesto za odmor, ili bar za produženi vikend, pogotovo za one koji vole mir i prirodu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu