Većina ljudi, ni ako želi, ne stigne spavati popodne, a takav se odmor ionako rijetko kada doživljava kao nešto pozitivno jer, osim što ometa noćni san, redovno popodnevno spavanje može i ukazivati na neka ozbiljna stanja i bolesti. Ipak postoji, kako piše Ril Simpl, opći konsenzus o tome kada planirano drijemanje može biti zdravo i korisno za one koji tokom dana trebaju nadoknaditi san, a to je sve dok kraće traje (20 do 30 minuta ili ne dulje od 90 minuta) i dok nije prekasno popodne, odnosno preblizu noćnog spavanja.
Ipak, prema studiji koja je u junu objavljena u časopisu Slip Helt, uz nadoknađivanje noćnog sna postoji još jedna prednost redovnog popodnevnog spavanja, a to je što ljudi koji si ga svakodnevno priušte, imaju veći ukupni volumen mozga.
Isto tako, prema istraživačima Sveučilišta u Londonu i u Urugvaju, redovno popodnevno odmaranje od 15-ak minuta poboljšava i izvedbu određenih kognitivnih zadataka.
Naučnici su ispitanicima (njih 375.000) analizirali genetske podatke, promatrajući nekoliko DNA isječaka za koje se smatra da su povezani sa popodnevnim drijemanjem, a zaključak istraživanja ukratko kaže da je spavanje popodne uzročno povezano s poboljšanim zdravljem mozga i kognitivnim zdravljem općenito te povećava ukupni volumen mozga koji opada s godinama i utiče na kognitivne sposobnosti.
Skeniranje mozgova ispitanika pokazalo je da oni koji redovno popodne drijemaju imaju mozak za oko 15 kubnih centimetara veći i za otprilike 2,6 do 6,5 godina “mlađi” od mozgova onih koji preko dana ne odmaraju.
Iako studija ne odgovara kada bi tačno i koliko dugo svaki dan trebali odmarati za takve pozitivne učinke, ona se poziva na prethodne studije koje preporučuju kraće drijemanje od 20 do 30 minuta između 12 i 16 sati. Tada ono, tvrde istraživači, koristi za konsolidaciju pamćenja, a najpovoljnije vrijeme za drijemanje moglo bi biti i odmah nakon ručka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu