Mural i film su rezultat zajedničke aktivnosti neformalnog pokreta mladih „District team“ i slobodnih umjetnika „Eš gerila“ iz Brčkog. Mladi ljudi iz ova dva udruženja tvrde da je to njihov poklon gradu i doprinos izgradnji zajedništva u BiH.
Film „Djeca Dejtona“ povezuje niz aktivnosti koje su tokom ove godine sproveli mladi aktivisti i slobodni umjetnici, a okosnica su priče ratnih veterana i generacija koje su odrastale devedesetih godina.
Ostvarili smo više od očekivanog, jer su na premijeri filma koju smo imali polovinom jula bili uglavnom mladi kojima je film i namijenjen. Sve vrijeme dok smo radili na ovom projektu sa srednjoškolcima i ratnim veteranima imali smo odličnu atmosferu i uglavnom pozitivne komentare javnosti. Napravili smo mali pomak u našem društvu, nešto novo se desilo u gradu koji je posljednjih godina uspavan – kaže Mirsad Zahirović, aktivista „District teama“.
Ističe da su samo kroz crtanje murala upoznali preko 90 mladih ljudi iz različitih dijelova grada, koji su se povezali i nastavili da se druže.
Lazar Borišev, slobodni umjetnik, koji je sa još nekoliko mladih umjetnika radio mural, kaže da je film „Djeca Dejtona“ poslao poruku mira i zajedništva.
– Film je super priča o mladima koji nešto rade i veteranima koji su pričali ne o ratu već o svojoj djeci, kako oni žive i kako treba da žive. Brčko je grad gdje ravnopravno žive tri vjere i nacije i tako to treba predstavljati i gajiti – kaže Borišev.
On ističe da su na ideju o muralu došli zajedno tokom razgovora s veteranima, jer su glumci čiji su portreti na muralu obilježili njihovo, ali i vrijeme generacija koje su došle poslije.
– Bila je ideja da operemo zid i oslikamo ga ali kada sam zagrebao vidio sam da je zid bijel i da će stvoriti dobar kontrast. Shvatili smo da taj zid jednostavno treba ogrebati. Radili smo svim i svačim što nam je došlo pod ruku, uglavnom skalpelima, viljuškama, kašičicama, alatom za rezbarenje. Trudili smo se da sačuvamo površinu starog zida i očistimo memlu koja se godinama taložila – kaže Borišev.
Zorana Stakić ističe da je bilo dosta onih koji su ih nazivali jugonostalgičarima.
– Nisam niti mogu biti jugonostalgičar jer su mi 23 godine. Ideja je bila da pokažemo da sva racionalna omladina ne želi da se vraća na ono šta je bilo već da ide naprijed, da se bavi kulturom, obrazovanjem, zabavom – kaže ona.
Osim Boriševa i Stakićeve, na muralu su radili Ivana Knežić, Aida Zahirović, Branka Vujnović, svi iz „ Eš gerile“, grupe slobodnih umjetnika koji rade murale, grafite, oslikavaju lokale.
„District team“ i „Es gerila“ imaju planove. Nastaviće da se bave aktivizmom i umjetnošću i nastojaće za svoje projekte dobiti podršku, koju ima veliki broj udruženja u Brčkom.
– Mnogi ne mogu da se pomire s tim da su dva neformalna udruženja uradila mnogo više nego udruženja koja redovno primaju novac za svoj rad. Brčko ima preko 600 nevladinih organizacija koje se finansiraju, a ne vidimo nekakve rezultate, sa izuzetkom 15-ak organizacija koje ozbiljno rade – pojašnjava Zahirović.
Dodaje da uskoro slijedi premijera filma o cjelokupnom projektu, koji će biti prikazan u preko 50 gradova BiH.
– Biće to dokumentarni film koji je svojevrsna sublimacija deset priča, koji će pokazati kako su se mladi iz deset gradova u BiH povezali, radili i napravili neki pomak u ovoj državi dok je oni koji bi to trebali da rade, nažalost, ovu zemlju vraćaju unazad – ističe Zahirović.
Projekat „re:Generacija“
Film „Deca Dejtona“ i mural pored Brke u Brčkom realizovani su u okviru USAID projekta „re:Generacija“
– Krajnji cilj projekta je dokumentarni film „re:Generacija“, koji će pokazati da je normalan život u BiH moguć i da mladi ljudi mogu napraviti neke promjene samo ukoliko dobiju adekvatnu podršku – rekao je Emir Kapetanović, režiser dokumentarnog filma i jedan od voditelja projekta „re:Generacija“ kada je u februaru ove godine boravio u Brčkom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu