Iako se Badnji dan smatra prije svega hrišćanskim praznikom narod ga je proslavljao na način koji se teško može okarakterisati kao hrišćanski.
Većina običaja na Badnji dan utemeljena je na saznanju da tih dana počinje nova godina i na vjerovanju da se baš tada odlučuje o sudbini kuće i ukućana u narednom jednogodišnjem periodu. Skoro sve magijske ili kultne radnje na Badnji dan bile su inspirisane težnjom da se obezbijedi sreća i napredak u godini.
Danas se ništa ne pozajmljuje iz kuće
Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži natrag, jer se ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.
Vatra na ognjištu se ne raspiruje duvanjem
Na Badnji dan i Božić ne valja da se vatra na ognjištu raspiruje duvanjem, da vjetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne nadima od trave. Umjesto duvanja, vatra se raspiruje lisnatim granama.
Ne valja ići bos
Ne valja bos ići po slami, jer će ukućane boljeti noge, zato se odmah poslije izuvanja navlače čarape na noge.
Predskazivanje vremena
Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina, piše Blic Žena.
Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, vjeruje se da će zima biti jaka sa dosta snijega.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu