Da li sankcionisani pojedinci, realno, imaju ikakve poteškoće ako nemaju imovinu u SAD, te da li se građani Republike Srpske, ali i FBiH, trebaju biti zabrinuti zbog mogućnosti da će na crnoj listi završiti i neke banke koje omoguće sankcionisanim pojedincima otvaranje računa? Odgovore na ova pitanja dao je dekan Ekonomskog fakulteta na Palama Marko Đogo, piše N1.
– Na prvu loptu me jeste zabrinulo kada sam čuo da bi na crnu listu mogle i banke. Ali izbacivanje iz SWIFT nije nešto za što SAD mogu same donijeti odluku. Mislim da do toga neće doći jer smo suviše mali i beznačajni i efekat ne bi bio toliko značajan. Vidjet ćemo šta će vrijeme pokazati. Banke u BiH su prošle dug put od rata do danas i u jednom dijelu puta nam je bila potrebna strana štednja. Nakon 2010. godine banke su se okretale domaćoj štednji i imamo bankarski sektor koji je prelikvidan. Ukoliko bi do toga došlo, banke uvijek mogu obaviti poziv drugim bankama za prebacivanje sredstava – rekao je Đogo.
On tvrdi da je posao vlasti da ne širi paniku.
– Ovo je najviše posao za Agenciju za bankarstvo koja treba procijeniti rizik od takvog događaja. Ako oni to ne urade, postoji neki drugi nivoi vlasti koji se trebaju time baviti – dodaje on.
Đogo poručuje da bi ovakve vrste sankcija izazvale probleme i u Srpskoj i u FBiH.
– Domaći faktori ne bi trebalo da daju izjave kojima iazazivaju i ne trebaju lični interes stavljati iznad kolektivnog interesa – dodaje on.
Đogo se osvrnuo i na Dodikovu izjavu gdje je rekao da će ljudi platu primati preko Pošte ili na blagajni.
– Ovo nije ozbiljna izjava, ali ovaj stil ophođenja je nešto što je karakteristično za Dodika i čini mi se da ovim u dijelu javnosti skuplja dosta simpatija, a ne spada u najodgovornije ni političare niti je ovo ozibljan način komuniciranja. Ali, to jeste jedno rješenje (da prima platu preko pošte, op.a.). – dodaje on.
Đogo se dotakao i pitanja iz kojih adresa bi se moglo naći 800 miliona koliko planira da se traži na međunarodnom finansijskom tržištu za namirivanje duga.
– To je pitanje koje se ponavlja iz godine u godinu, a ovu politiku vladajuće stranke u Srpskoj vode desetak godina. Isto pitanje se postavljalo kada se zaduživalo na Londonskoj ili Bečkoj berzi i na kraj se ispostavilo da se moguće zadužiti, doduše po nepovoljnim uvjetima. Postoje i druga finansijska tržišta izvan Zapade Evrope i SAD, a i unutar ovih država postoje A tržišta, ali i ona gdje je slaba kontrola regulatora jer se radi o špekulativnom kapitalu i nisam siguran da će neko preduzeti tehnički zabranu da se Srpska ili neko od pojedinaca zaduži na tom B tržištu – poručio je Đogo.
On se osvrnuo i na zaključavanje cijena, o kojem se ovih dana priča u Srpskoj i Federaciji BiH.
– Takve mjere kao što su zaleđivanje cijena, mogu dati kratkoročni efekat u uslovima visoke inflacije. S obzirom da u BiH ima silazni trend, i iznosi ispod jedan posto, ne bih rekao da je ovo neki kritičan momenat da vlasti trebaju da povlače te poteze. Takvi potezi su imali smisla 2020. i 2021. godine, danas ne mogu razumjeti šta je smisao ovakvih mjera koje opet i kada se primijene u pravom trenutku, daju efekat samo na kratki rok jer nijedna vlast ne može dugoročno da određuje cijene. To je više jedna vrsta populizma – zaključio je Đogo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu