Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju praznik posvećen Svetom prepodobnom Alimpiju Stolpniku, svecu koji je mnogim porodicama krsna slava. U pitanju je jedan zaista neobičan svetac, hrišćanski asketa koji je dobar dio svog života proveo u postu i molitvi, pa zato i ne treba da čudi što su mu posvećeni brojni hramovi i u pravoslavnom i u katoličkom svijetu.
Rođen je, kako se pretpostavlja, 522. godine u Hadrijanopolju, a od malih nogu bio je predan Bogu. Služio je u crkvi, prvo kao ekonom, a poslije kao đakon. No, premda je bio veoma voljen u narodu, Alimpije je žudio za usamljeničkim životom, zbog čega je za svoj dom odabrao jedno grčko groblje, koje su ljudi izbjegavali, jer se vjerovalo da se na njemu pojavljuju demoni.
Tu se nastanio na jednom stubu (stolpu), gdje je prema predanju proveo 53 godine, na vrućini i hladnoći, kiši i vjetru. Zbog toga je i dobio nadimak stolpnik. Ljudi su mu se u početku smijali, da bi poslije počeli da vjeruju da ima iscjeljiteljske moći i dolazili su kod njega po savjet i pomoć. Pored stuba su podignuta dva manastira – muški i ženski, a sveti Alimpije je napisao propise po kojima su se ponašali monasi i monahinje. U ženskom manastiru živjele su Alimpijeve majka i sestra, a on je sa svog stuba, primjerom i riječima, ukazivao ljudima put ka spasenju.
Kažu da su se još prije njegovog rođenja pokazali neki znaci po kojima se moglo vidjeti da će njegov život biti čudesan. Prema pripovjedanju ovaj svetac je strogim postom i strpljenjem raznih nedaća skoro sve pustinjake prevazišao. Od njegovih moštiju sačuvana je glava u Kutlumuškom manastiru na Svetoj Gori. Često je freskopisan u hramovima naše Crkve, a jedna od fresaka nalazi se i u priprati Pećke patrijaršije. Smatra se jednim od tri velika stolpnika, pored Simeona Stolpnika i Danila Stolpnika.
U našem narodu se vjeruje da je ovaj svetitelj narod spasio od kuge i da je odbio mnoge druge bolesti. Takođe, sveti Alimpije se smatra i zaštitnikom stoke, te se u narodu vjeruje da je na njegov dan nikako ne treba uprezati. Pored toga se izbjegava kravlje meso. U istočnim krajevima Srbije se nikako na sto ne iznosi teletina, kako bi u kući vladali napredak, sloga i mir.
Prepodobni Alimpije Stolpnik u mnogim srpskim porodicama se obilježava kao krsna slava, prenosi Alo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu