Mada je vegetacija u voćnjacima počela gotovo mjesec dana ranije nego uobičajeno, u Udruženju voćara RS za sada ne strahuju da bi im vrijeme moglo uništiti ovogodišnji rod, kao što su mrazevi to uradili u 2016. i 2017. godini.
To je posljedica prošlogodišnje kišne godine, koja je bila jako povoljna, tako da je to izmamilo i vegetaciju. Za sada se ne prognoziraju neke jako niske temperature i veliki mrazevi, pa se nadamo da bi ova godina mogla da bude jedna dobra, umjerena godina, da možemo normalno da funkcionišemo i da obavljamo poslove. Mislim da su i sadnice u dobroj kondiciji, a kada su voćke u dobroj kondiciji onda mogu da podnesu i neke lošije malo temperature. Sve temperature do minus tri ili četiri stepena ne mogu da nanesu u ovoj fazi sada neke štete – objašnjava predsjednik udruženja Dragoja Dojčinović.
Po njegovim riječima, u Srpskoj i BiH i nema intenzivne proizvodnje ranih sorti voća, kao što su kajsije i neke sorte breskve. U domaćoj proizvodnji, kaže, dominiraju kasnije sorte jabuke, šljive i kruške.
Mrazevi su, podsjeća, dotukli voćare prije dvije-tri godine, kada se nije moglo ubrati ni 10-20 odsto proizvodnje, a štete su bile milionske. Prošla godina im nije bila ništa naklonjenija.
– Trebalo je da te štete nadomjestimo prošlogodišnjim rodom, ali prošle godina je bila hiperprodukcija i nismo uspjeli da poslujemo pozitivno, jer je tržište prezasićeno. Nismo mogli da prodamo naše proizvode zbog jako niske cijene. Morali smo da dajemo za trećinu proizvođačke cijene, a opet je ostalo pola roda koji nije prodat – kaže on.
Uz sadašnje vremenske uslove nadaju se da bi cvjetanje ove godine moglo biti u okvirima prosječne godine, a da bi manja ponuda voća mogla uticati na bolju prodajnu cijenu. Makar da se pokrije proizvodnja, ako ne bude moglo i da se zaradi.
Napuštaju i krče voćnjake
Po evidenciji Udruženja voćara RS, u njihovim redovima ima oko 420 voćara iz RS, a najviše ih je iz Potkozarja. Samo opština Gradiška, ističu, ima više proizvodnje voća nego ostatak BiH skupa.
Dojčinović tvrdi, međutim, i da su mnogi od njih već bili prinuđeni da napuste proizvodnju ili su iskrčili zasade, dok su ih drugi dali u zakup.
– Računamo da oko 30 odsto voćara više ne radi, što nije malo – kaže naš sagovornik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu