Stručnjaci ističu da je jedna od biljaka koja doprinosi pojavi ovih parazita paprat, popularan izbor među baštovanima koji može da nosi neočekivane rizike.
Vlažni prostori u šikarama listova paprati pokazuju se kao idealno mjesto za krpelje koji traže povoljne uslove za preživljavanje i čekaju domaćina.
Stručnjaci savjetuju da budete posebno oprezni prilikom sadnje paprati u ključnim dijelovima bašte, kao što su oko vidikovaca ili terasa, gdje često provodite vrijeme odmarajući.
Primjećuje se da podrezivanje ovih biljaka i obezbjeđivanje bolje cirkulacije vazduha može da smanji vlažnost, jedan od glavnih faktora koji privlače krpelje.
Međutim, ne predstavlja samo ova biljka opasnost.
Ne predstavlja prijetnju samo paprat. Visoke trave, bršljan ili guste žive ograde sa rojevima tuja takođe pogoduju prisustvu parazita.
Isto važi i za biljke poput kupina, lješnika i zove, kojima je potrebna njega da ne bi postale prirodno utočište za krpelje.
Održavanje reda u sopstvenom dvorištu ima ne samo estetsku dimenziju, već i bezbjednosnu.
Uklanjanje opalog lišća, provjera biljnih ostataka i redovno obrezivanje zaraslog grmlja su osnovne radnje koje mogu da zaustave širenje nepozvanih gostiju.
Izbor biljaka postaje ne samo pitanje izgleda bašte, već i njene zaštitne funkcije.
Krpelji, koji prenose opasne bolesti poput lajmske bolesti ili krpeljnog encefalitisa, i dalje su svakodnevni zdravstveni izazov.
Međutim, kako ističu stručnjaci, pravilno upravljanje vegetacijom može da smanji rizik od kontakta sa parazitima i učini baštu mjestom mira, bez prirodnih opasnosti, prenosi Alo.rs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu