Tako su iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli da je u pet mjeseci ove godine iz Rusije uvezeno proizvoda za 87.365.155 KM.
U istom periodu prošle godine uvoz je iznosio 119.737.469 KM.
Ovo znači da je uvoz iz ove zemlje smanjen za nešto više od 32 miliona KM.
Smanjenje se najviše ogleda u prirodnom plinu, kojeg je prošle godine iz Rusije uvezeno za 105 miliona KM, dok je ove godine došlo za oko 84 miliona KM.
Sa druge strane, izvoz BiH u Rusku Federaciju je povećan ove godine.
– U prvih pet mjeseci ove godine je izvezeno proizvoda u Rusiju za oko 22 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine otišlo robe koja je vrijedna nešto manje od 15 miliona KM – naveli su iz UIO BiH.
Naime, i spoljnotrgovinska razmjena između Evropske unije i Rusije je na najnižoj vrijednosti od 2000. godine i za četiri mjeseca ove godine je iznosila 5,6 milijardi evra.
U aprilu je bilateralna trgovina umanjena za šest odsto na mjesečnom nivou.
Inače, u januaru 2000. godine je iznosila 5,3 milijarde evra.
Trgovina između Rusije i EU imala je najveću vrijednost u oktobru 2012. godine, kada je dostigla 29,5 milijardi evra.
Ekonomista Igor Gavran rekao je da su sankcije sigurno najveća prepreka povećanju trgovine za zemlje poput BiH jer je vrlo teško pronaći komercijalno isplativu i stabilnu transportnu vezu kada smo okruženi članicama EU i nemamo vlastitu morsku luku ili direktnu avionsku vezu s Ruskom Federacijom.
– Iako BiH nema bilo kakve formalne prepreke za ovu trgovinu jer ne primjenjuje sankcije protiv Ruske Federacije (ma šta neki bh. političari izjavljivali i deklarativno podržavali), ali sankcije drugih država otežavaju trgovinu i posebno finansijske transakcije – naglasio je Gavran.
Prema njegovim riječima, ipak je jako pozitivno da smo uspjeli povećati izvoz, iako je on i dalje jako mali i očito nema mnogo ozbiljnijih pokušaja da se situacija iskoristi u našu korist.
– Naime, i pored svih poteškoća i rizika, ipak imamo mnogo toga ponuditi što je sada nedostupno iz zapadnih država i realno bismo mogli povećati naš izvoz da se više potrude i same kompanije (prije svega) i predstavnici nadležnih institucija (ako postoje oblasti u kojima je njihovo djelovanje neophodno) za ostvarenje takve trgovine u većem obimu – objašnjava Gavran.
Kada je riječ o uvozu, kako kaže, tu je prije svega u slučaju BiH važna cijena prirodnog plina, jer je to ključni uvozni proizvod i uglavnom se uvoz vrijednosno povećava i smanjuje prema toj cijeni, a naravno u slučaju blaže ili oštrije zime mijenja se i količina uvezena za grijanje.
– U svakom slučaju, skroman obim trgovine pokazuje da i navodne ruske investicije u BiH ne donose mnogo koristi jer bi bilo logično očekivati rast trgovine nakon rasta ulaganja, no to se uglavnom ne dešava – zaključio je Gavran, prenose Nezavisne novine.