Društvo

Nakon protesta mještana: Provjerili smo kakva istraživanja se vrše u Jezeru (FOTO)

Kolaju priče da se ovdje radi o kopanju, rudarenju litijuma što ne stoji. Geološka istraživanja ničim ne ugrožavaju životnu sredinu.

Nakon protesta mještana: Provjerili smo kakva istraživanja se vrše u Jezeru (FOTO)
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Poručuju iz firme „Lykos Balkan Metals” čija su geološka istraživanja na području opštine Jezero izazvala nezadovoljstvo, pa i protest stanovnika ovog kraja koji strahuju za životnu sredinu.

Ova kompanija bavi se geološkim istraživanjem obojenih i plemenitih metala u Bosni i Hercegovini, a trenutno su fokusirani na potragu za bakrom na planini Sinjakovo.

Upravo na ovom području, prije 110 godina nalazio se Austrougarski rudnik.

– Bušimo oko rudnika u nadi da ćemo naći još bakra koji se kopao u vrijeme Austrougarske. Istraživanja na teritoriji Sinjakova su vršena i 60ih i 70ih godina prošlog vijeka, kada je na ovoj lokaciji radilo oko 70 ljudi iz mjesne zajednice Majdan. Mi smo djelimično nastavili to istraživanje uz nove metode analiziranja stijena, koje se vade iz bušotina i koje bi mogle pokazati prisustvo nekih metala koji nisu bili očigledni u ono vrijeme. Istraživanja se prvenstveno vrše na bakar, međutim naši rezultati pokazali su i interesantne koncetracije metala kobalt- precizira glavni geolog u firmi Mladen Stevanović.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Na području Mrkonjić Grada planirano je 19 lokacija za bušenje, a završeno je njih 11. Istraživanja u Jezeru su, kaže, u ranoj fazi.

– Utvrđeno je postojanje interesantnih pojava mineralizacije na više mjesta, sljedeća faza je bušenje- precizira naš sagovornik.

To konkretno znači da se buši rupa u zemlji, iz koje se izvlači kameni uzorak, oko 3 kilograma, koji se potom se šalje u laboratoriju na analizu. Kada se završi rad na jednoj bušotini, pokazuje ovaj geolog, lokacija se vraća u prvobitno stanje, a sama bušotina će se začepiti betonom, kako ne bi došlo do cirkulacije nekih voda kroz nju.

Novinarske ekipe obišle su i fotografisale trenutne radove, koji u javnosti izazivaju oprečna mišljenja. Stevanović, međutim, uvjerava da geološka istraživanja nikako ne utiču na životnu sredinu.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Kao dokaz tome, uzimamo uzorke vode iz svih potoka, rijeka, bunara u krugu od par kilometara oko radilišta, prije i poslije istraživanja, upoređujemo te rezultate i nikada nije bilo razlike između njih. “Likos” je listirana kompanija na Autralijskoj berzi i nama bilo kakav ekološki incident ne bi išao u prilog jer bismo bili napušteni od strane naših investitora koji ne bi htjeli stati iza takvog projekta- poručuje Stevanović.

Geološka istraživanja inače traju od 3 do 5 godina, šta poslije?

– Ukoliko su ti rezultati izuzetno pozitivni, prelazi se na fazu tehničko-ekonomskih studija koje opet traju 3 – 5 godina. Potom se ministarstvu predočavaju svi rezultati kako istraživanja tako i metalurških i drugih studija, a ministarstvo zatim u saradnji sa lokalnom zajednicom donosi odluku da li će se raspisati koncesija o rudarenju- govori on.

Tehnički direktor kompanije Mladen Lujić podsjeća da se geološka ispitivanja rade po projektu koji je odobrilo Ministarstvo energetike i rudarstva RS.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Projekat je započet sredinom 2021. godine, prva faza radova traje tri godine i ako ispunimo očekivanja u tom periodu, traži se produžetak. Kada bi svi kriterijumi bili zadovoljavajući, od procesa istraživanja do otvaranja rudnika, potrebno je od 15 do 17 godina i nekih 50 dozvola. Mi smo firma koja radi samo istraživanja, nemamo dozvolu za koncesije za eksploataciju. Svakoj državi je valjda cilj da istraži svoja bogatstva, mislim da je ovo u interesu zemlje, lokalne zajednice, a ne samo nas kao investitora- smatra Lujić.

Što se tiče negativnih reakcija mještana, iz ove firme poručuju da je tome doprinjela neinformisanost građana.

– Dosta mještana kaže da nisu upoznati sa radovima, a mi smo prije ikakvog početka morali o tome obavijestiti ministarstvo, inspektorat, lokalnu zajednicu. Ništa ne krijemo, ko god želi može se najaviti i dođi, transparentni smo i otvoreni za komunikaciju-  poručuje Lujić.

 Većina nezadovoljstva, smatra, dolazi iz Jajca, ali on postavlja i pitanje zašto jer tamo već postoje rudnici.

– Govori se da radovi utiču na životnu sredinu, prirodu, podzemne vode, da uništavamo infrastrukturu. Mi smo dali garanciju da ćemo sve što oštetimo prilikom naših radova i popraviti kao što smo i do sada radili. Takođe, prije bilo kakvih radova, uzimamo uzorke vode da pokažemo kako naši radovi ne dovode do poremećaja voda- precizira Lujić.

Da li će razgovarati sa predstavnicima opštine Jezero, čiji odbornici su najavili da će od resornog ministarstva tražiti obustavu radova u svom mjestu?

– Više puta smo razgovarali sa predstavnicima opštine, mi smo poslali zahtjev i da prisustvujemo sjednici Skupštine opštine, da bismo i tamo iznijeli naše planove, stav, da odgovorimo na pitanja, međutim nisu nam dozvolili. To je dokaz koliko smo mi transparentni, a koliko oni žele da čuju šta mi imamo da kažemo – zaključuje Lujić.

A.E.

Koliko košta tona kobalta?

Za istraživanja u BiH, kompanija “Lykos Balkan Metals”, obezbijedila je 12 miliona dolara sa berze, a svaka ova bušotina košta između 10 i 50 .000 maraka. Na izgradnju pristupnih puteva na teritoriji projekta Sinjakovo već je potrošeno oko milion maraka. – Istraživanja su veoma skupa, šansa da se pronađe nešto što je ekonomično je izuzetno niska, statistika govori da jedan od sto istražnih projekata pređe u fazu rudnika. Ali naš biznis model listirane firme na berzi je takav da se i tokom istraživanja obezbjeđuju sredstva, te što su rezultati istraživanja bolji, mi dobijamo sve veća sredstva od berze- ističe glavni geolog Mladen Stevanović. Tona kobalta trenutno košta 50.000 dolara, i porasla je u zadnjih deset godina sa 10.000 dolara. Porasla je i generalno potreba za metalom u svijetu usljed elektrifikacije društva i prelska na električna vozila. Jedno ovakvo vozilo, na primjer, zahtijeva i do 10 kilograma bakra.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu