Upravo se zbog vožnje u suprotnom smjeru, na brzoj cesti u Glamočanima prošlog mjeseca dogodio stravičan udes, u kojem je poginula pacijentkinja koje se nalazila u vozilu Službe hitne pomoći gradiške Bolnice.
Nesreća se dogodila kada je vozač škode (73), krećući se u suprotnom smjeru, udario u vozilo Hitne pomoći u kojem su bili vozač, medicinska sestra i pacijent.
Nešto nije kako treba
Udes se na istoj cesti dogodio i prije tačno godinu dana kada je, po riječima očevidaca, automobil takođe vozio u suprotnom smjeru.
Zašto je na ovoj lokaciji ugrožena bezbednost u saobraćaju i zašto postojeći znaci nisu dovoljni kao upozorenje vozačima da idu u suprotnom smjeru?
Čim se ovakve greške vozača dešavaju, nešto sigurno nije kako treba, komentarišu građani koji svakodnevno prolaze ovom dionicom.
– Ovuda idem na posao. Nije mi jasno kako neko može da ne vidi ovolike saobraćajne znakove i produži ravno na brzu cestu, ali opet to se događa i ljudi stradaju. Možda bi trebalo postaviti i neke fizičke barijere, koje će nedvosmisleno ukazati vozačima da je to pogrešan smjer – komentariše Miloš L.
U javnom preduzeću “Putevi RS”, koje smo kontaktirali zbog problema u Klašnicama, odgovorili su nam da će Ministarstvo saobraćaja i veza RS formirati komisiju koja će izaći na teren da utvrdi stanje bezbjednosti saobraćaja na toj lokaciji.
U resornom ministarstvu su nam kratko potvrdili da je proces formiranja komisije u toku i da se radi na rješenju problema. Do kada su rokovi za završetak ovog posla nisu odgovorili.
Ne treba čekati, postoji ustaljena praksa
Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, Mladen Petrović, pojašnjava ipak da se ne bi trebalo dugo čekati na ovakvu analizu. Za izradu elaborata kojim se predviđa poboljšanje neke lokacije s aspekta bezbjednosti, kaže, postoji već ustaljena praksa.
– Treba odabrati firmu sa licencom za ispitivanje dijelova puta s aspekta bezbjednosti, ali generalno sam elaborat, izlazak na teren i analiza mjesta ne traju predugo. Pogotovo bi urgentnije trebalo djelovati u ovakvim situacijama, da stručnjaci kažu svoju riječ i predlože mjere za sanaciju puta – govori Petrović.
Zašto su vozači zbunjeni na ovoj lokaciji i zašto se događa da pogriješe smjer objašnjava nam vještak saobraćajne oblasti i član koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja RS Nikola Ćopić. Vozačima je, smatra on, s godinama potrebna dodatna edukacija kako bi usvojili sve novine koje se primjenjuju u saobraćaju.
– Analizirajući podatke Ministarstva unutrašnjih poslova RS i strukturu saobraćajnih nezgoda na tom putu, primjetiili smo da se u tim slučajevima uglavnom radi o starijim vozačima. Onda se postavlja logično pitanje kada su oni polagali ispit i da li je tada uopšte bilo takvih puteva, a to nas sve vraća na problem nedostataka saobraćajne edukacije za osobe treće životne dobi. Kada položite vozački ispit u Republici Srpskoj i BiH, vi više nemate nikakve obaveze u smislu obnavljanja znanja i ja tu vidim glavni problem – ocjenjuje Ćopić.
Zbog opasnosti od vožnje u kontra smjeru, podsjeća on, posljednjim izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima RS definisano je da se takva vožnja tretira kao nasilnička vožnja, te je predviđena novčana kazna od 1.000 KM, zabrana upravljanja motornim vozilom od tri do šest mjeseci, kao i četiri kaznena boda.
Edukacija starijih vozača
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova RS kažu da se za prvih osam mjeseci ove godine na dionici puta Klašnice – Banjaluka dogodilo ukupno 57 saobraćajnih nezgoda, od toga 44 nezgode sa materijalnom štetom, 10 nezgoda sa lakim tjelesnim povredama i tri sa poginulim osobama. Evidentiran je jedan udes zbog vožnje u suprotnom smjeru, u kojem je poginula jedna osoba.
Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS napominju da je teško utvrditi tačan uzrok kretanja suprotnim smjerom, pogotovo jer su sva takva mjesta obilježena saobraćajnom signalizacijom, pa ipak evidentno je da se u takvim situacijama često nađu stariji vozači.
– Stariji vozači možda nemaju dovoljno iskustva sa modernizacijom puteva, brzih cesta, kružnih tokova, pa uz manjak pažnje, zbog umora ili drugih okolnosti, možda dođe do toga da uđu u suprotni smjer. To su svakako preliminarne analize i tom tematikom se treba baviti – govori Mladen Petrović.
Napominje da se u zemljama Zapadne Evrope, ali i u Srbiji, ciljano provode kampanje za građane starije od 65 godina. Njima se ponovo objašnjavaju neka saobraćajna pravila koja možda nisu postojala u vrijeme kada su oni polagali za vozačku dozvolu.
– Vjerovatno stariji ljudi ne koriste često vozila, možda su i po prvi put na nekoj lokaciji, a sve to može da utiče na saobraćajnu nezgodu – govori Petrović.