Džamić kaže da je 2016. godine jedna radna grupa radila na prikupljanju podataka i izradi analize i priručnika za obuku pripadnika SAJ u vezi sa takozvanom “amok situacijom”.
– Sve ovo što se u Srbiji dešava i slično u svijetu, označava se kao amok napadi. U Americi se koriste izrazi jurišni amok i aktivni strijelci. Do prvih saznanja o amoku došli smo u kontaktu sa kolegama iz inostranstva sa kojima smo imali zajedničke obuke i razmjene iskustava – ističe Džamić.
Objašnjava da “amok” podrazumijeva ekstremni oblik nasilničkog ponašanja i ekstremni kriminalni čin u kojem dolazi do višestrukog ubistva ljudi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, ali bez odlaganja, u vrlo kratkom vremenskom roku i uz naglašeno afektivno stanje izvršioca.
– Afektivno stanje izvršioca uglavnom karakterišu bijes, mržnja, želja za osvetom, nekontrolisano i razdraženo ponašanje. Osnovna karakteristika amok napada, odnosno napada aktivnog strijelca ili pomamnog ubistva, jeste namjera napadača da u što kraćem vremenskom roku ubije i povrijedi što više ljudi – navodi Džamić i ističe da se dešava u prosjeku i osam ubistava po minutu.
“Prevencija obuhvata multidisciplinarni pristup”
Džamić kaže da prevencija “amok napada” obuhvata multidisciplinarni pristup.
– Ne može se jednostrano sagledavati problem jer su i uzroci koji do njega dovode različiti i kompleksni. Treba pričati sa djecom, sa bližnjima, sa rođacima, sa kolegama na poslu, jer se tu stiču prve informacije i prvi pokazatelji da nešto nije u redu – savjetuje Džamić.
Naglašava da je glavna odlika “amok napadača” da to nije trenutno stanje, nego da o napadu već duže vrijeme razmišljaju i to ih okupira, prenosi RTS.
– Treba pratiti i uočavati promjene i tragove u ponašanju, pratiti, analizirati, izvještavati policiju ako treba i reagovati – voditi ih na liječenje. Veliki broj napadača je prikrivao svoje bolesti i nije htio da se liječi. To mora da bude opštedruštvena akcija na opštedruštvenom nivou – ističe Džamić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu