Početak pristupnih pregovora s EU Sjevernoj Makedoniji i Albaniji stopirala je prošle nedjelje Francuska sa predsjednikom Emanuelom Makronom na čelu, a takva odluka može ostaviti Balkan sukobima i drugim silama, mišljenje je kako domaćih tako i stranih analitičara, kao što je dopisnik Dojče velea iz Brisela Bernd Rigert.
Makronov nerazumni veto uvalio je Evropsku uniju u dvostruku krizu vjerodostojnosti – jednu na Balkanu, drugu u samom Briselu. Koliko vrijede obećanja EU ako ne budu ispunjena ni nakon reformi i napora kandidata? Zašto stručnjaci Evropske komisije, koja zna da bude kritična, godinama provjeravaju kandidate ako je na kraju dovoljno “ne” iz Pariza da brojne rezultate provjere učini bezvrijednim? – pita se Rigert.
Crveno svjetlo iz Brisela pogotovo je razočaranje za javnost u Sjevernoj Makedoniji, čiji je premijer Zoran Zaev riješio višedecenijski zamrznuti konflikt sa Grčkom u vezi s imenom države. Budući da i Srbiju očekuje nastavak dijaloga sa Prištinom i rješavanje istorijskog sukoba kao jedan od uslova za ulazak u EU, postavlja se pitanje da li i Beograd nakon takvog iskoraka, baš poput Skoplja, može doživjeti razočaranje iz Brisela?
Predsednik Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović ističe za Blic da je poruka iz Brisela jasna za cijeli region.
– To je loš signal. Da Sjeverna Makedonija čak ni poslije sređivanja odnosa sa Grčkom, potpisivanja sporazuma u vezi s imenom i implementacije tog sporazuma u prethodne dvije godine, nije dobila dozvolu da načini ni najmanji korak ka EU… Ovakva poruka uticaće i na kredibilitet EU u daljim pregovorima Beograda i Prištine, pošto kontekst evropskih integracija više neće biti toliki stimulans za sporazum. Zbog svega toga SAD su uzele značajnu ulogu u pregovorima Beograda i Prištine i potencijalno su garancija da će do dogovora doći – podvlači Đukanović, i dodaje da EU taj problem ne bi mogla da riješi ni u narednih nekoliko godina.
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov dijeli mišljenje da signali iz EU nisu dobri.
– Poslije svega vlasti i u Beogradu i Prištini će se zapitati zašto bi uopšte rješavali zamrznuti konflikt kad vide šta se dogodilo sa Zaevim? Ovo je snažan vjetar u leđa proruskim snagama u Srbiji, dok će proevropske snage biti u uzmicanju. Zbog svega toga i stanja u EU, mislim da je nerealno očekivati da Srbija i Crna uđu u EU 2025. godine, pogotovo ako se ima u vidu da Makron sam može blokirati taj pristup. EU će sa novom garniturom zvaničnika u naredne četiri godine gledati da riješava unutrašnje probleme i da se stabilizuje, a mi smo već na kraju 2019. godine – kaže Popov.
Ali ima i suprotnih mišljenja. Predsjednik UO Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, pak, tvrdi da stop iz Brisela za Makedoniju i Albaniju nije poruka za Srbiju.
– Sjeverna Makedonija i Albanija nisu prve koje su odbijene iz Brisela za početak pristupnih pregovora. Srbiji se to dogodilo nekoliko puta dok nije riješila problem saradnje sa Hagom. Takođe, ne ulazi cijeli region istovremeno u EU niti je to moguće. Srbija i Crna Gora su prilično odmakle na tom putu. Kada je riječ o pregovorima sa Prištinom, mi imamo to poglavlje 35 prema kome kada se potpiše sporazum slijedi njegova pravna primjena u naredne dvije-tri godine. Bolje da se temeljno pripremimo za veliku utakmicu nego da u EU uđemo nespremni kao Rumunija i Bugarska – naglašava Janjić, koji vjeruje da Srbija može da uđe u EU 2025. godine.
Savković: Signal, prije svih, Njemačkoj
Programski direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost Marko Savković ističe da je francuski veto Makedoniji i Albaniji, prije svih, poruka Njemačkoj.
– Francuska stvara novi rivalitet sa Njemačkom, umjesto da zajedno izvedu EU iz krize. Francuska ne želi proširenje EU dok se ta politika proširenja ne preispita i zahtjeva unutrašnje reforme. Problem je što je i dalje nejasno šta Francuska zapravo želi. Tih nekoliko predloga o reformama su, zaista, dugoročan proces, a pritom je politika proširenja EU ionako veoma rigorozna i striktna – smatra Savković.
Vučić: Rekao sam Rami i Zaevu
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da je lidere Sjeverne Makedonije i Albanije upozoravao prije nego što je stiglo „ne” iz Brisela i da je očekivao takav ishod.
– Edi Rama mi je poslao poruku da sam bio u pravu što se tiče evropskog odnosa prema regionu. Ukazivao sam šta će se desiti i sa Sjevernom Makedonijom i sa Albanijom i rekao to Rami i Zaevu nedavno u Novom Sadu – rekao je Vučić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu