To potrvrđuju i zvanične statistike, među kojima i podaci sa Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), prema kojima je lane u BiH investirano 425 miliona dolara. Srbija je bila rekorder sa 2,8 milijardi dolara stranih investicija, dok je u Albaniju investirana milijarda, a u Crnu Goru 546 miliona dolara.
Činjenica je da, prije nego što odluče da negdje ulože svoj novac, strani investitori žele da budu sigurni da će im se uloženo vratiti. U BiH je, međutim, teško biti siguran u tako nešto, s obzirom na političku situaciju koja nikome ne ulijeva poverenje.
S druge strane, u ovoj državi strane investicije uglavnom odlaze u bankarski sektor i uslužne djelatnosti, dok pravih investicija u proizvodnju u proteklom periodu gotovo da i nije bilo.
Faktori odbijanja
Za pokretanje biznisa u BiH potencijalnim stranim, ali i domaćim investitorima, velika barijera za ulaganje je prevelik broj raznih dozvola, saglasnosti, uvjerenja. Kad se tome doda složena politička klima, kao i mnoge ekonomske, administrativne i pravne barijere, ne čudi što su investitori i dalje podozrivi kad treba da ulože pare u BiH.
Pozitivno je to da je lane, u odnosu na godinu prije, ipak zabilježen porast stranih investicija. Međutim, kako kažu u FIPA, da bismo počeli da ih mjerimo u milijardama maraka neophodno je, između ostalog, uvesti i podsticaje stranim investitorima za svako novootvoreno radno mjesto, onako kako su to uradile skoro sve zemlje u regionu.
Na primjer, Srbija za svako novootvoreno radno mjesto daje stranim investitorima podsticaje u visini od 3.000 do 7.000 evra. Ipak, osnovni preduslov za privlačenje stranih ulaganja u jednu zemlje jeste politička stabilnost. A trenutna politička nestabilnost plaši ozbiljne strane investitore, od kojih veliki broj odlazi u susjedne zemlje – naglašavaju u FIPA.
Reforme
U Savjetu stranih investitora BiH naglašavaju da je, da bi BiH bila što atraktivnija pojedinim ulagačima u oštroj tržišnoj utakmici sa drugim zemljama okruženja i svijeta, prije svega potrebno nastaviti sa dosljednim sprovođenjem reformi, jačanjem konkurentnosti, kao i aktivnostima na promociji same zemlje i njenih potencijala.
– Među našim članicama, 77 odsto njih smatra da je poslovno okruženje u BiH nepredvidljivo, što svakako umanjuje mogućnost privlačenja stranih investicija. Ipak, bez obzira na uočene prepreke, 84 odsto postojećih investitora je spremno da preporuči BiH kao zemlju povoljnu za ulaganje, a 70 odsto njih planira da reinvestira u BiH u naredne tri godine. A da bismo unaprijedili uslove za razvoj biznisa, prioritet broj jedan je uspostavljanje političke stabilnosti i sigurnosti – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog savjeta Branimir Muidža.
U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ističu da na distanciranje stranih investitora od ulaganja u BiH u najvećoj mjeri utiče pribavljanje obimne papirologije.
– Tu je i nizak stepen razvoja infrastrukture, složenost strukture vlasti, složena pravila poslovanja, neusklađeno zakonodavstvo na različitim nivoima vlasti. U BiH nema ni komunikacije između različitih nivoa vlasti, a i administrativni troškovi su visoki – kažu u ovom ministarstvu.
Identične primjedbe
U FIPA ističu da su primjedbe stranih i domaćih investitora identične, te da se odnose na dugotrajne procedure za izdavanje PDV broja, građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike.
– U zemljama regiona dozvole se mogu dobiti za tri dana, a kod nas se čeka mjesecima. Problem je i sporost sudova kod naplate potraživanja, preveliki fiskalni i parafiskalni nameti, nametnuta obaveza revizije finansijskih izvještaja za velika i srednja preduzeća. Jedan takav izvještaj plaća se od 3.000 do 10.000 KM, a u praksi nikome i ničemu ne služe – kaže u FIPA.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu