Na društvenim mrežema već su pokrenute inicijative da se izmijeni krivični zakon pa kojem bi bilo kažnjivo vrijeđenje na internetu, međutim pravnici u razgovoru za Srpskainfo kažu da to za sada nije moguće.
Prema njihovim riječima, ovaj zakon je potreban, ali za sada nije realno da se uvedu. Prvo treba krenuti primjenjivati sadašnje zakone, a tek onda razmišljati o uvođenju novih.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić pojašnjava da zlostavljanje na internetu nije posebno regulisano u našem zakonodavstvu, ali i teško da u tom obliku i može biti.
– Mnogi prekršaji i/ili krivična djela mogu biti učinjeni putem interneta, pa čak i na internetu, odnosno društvenim mrežama. Prijetnje i uznemiravanja se sankcionišu i kada su učinjeni putem društvenih mreža. Tako da ne možemo reći da određene zaštite ne postoje. Oni što se najčešće smatra pod pojmom “cyberbullying” zapravo nisu kažnjive radnje, a riječ je o negativnim komentarima u vidu ismijavanja, poruge, uvreda, koji nikako nisu prihvatljiv model ponašanja, ali nisu i teško da mogu biti zabranjeni zakonom – ističe Jokić za Srpskaifno.
Dodaje da zbog toga ne treba ovaj problem rješavati na brzinu, nego pristupiti sistematično.
– Za početak, trebalo bi početi primjenjivati postojeće propise. Recimo, početi procesuirati sva lica koja neovlašteno sačine snimak ili fotografiju i učine ga dostupnim trećim licima ili javnosti. Početi sankcionisati prijetnje po život i tijelo iznesene putem interneta. Pa tek nakon nekog vremena stroge primjene ovih odredaba, trebalo bi vidjeti da li problem još postoji i u kom obliku. Mi od 2017. godine imamo krivično djelo Povreda privatnosti djeteta za koje nemamo informacije da li je iko odgovarao – kaže Jokić.
Ističe da novi propisi treba da budu uzeti u razmatranje tek kada se uvjerimo da postojeći nisu adekvatni. A to će biti onda kada počnu da se primjenjuju.
Sličnog mišljenja je i profesor prava Milan Blagojević, koji kaže da nakon izjava ministra unutrašnjih poslova i saopštenja tužilaštva, da se tu vidi slabost sistema.
Ističe da upravo te slabosti neoborivo potvrđuju kako nije problem u zakonu nego u institucijama pozvanim da ga primijene.
– Ako je tužilac od policije u prvom telefonskom razgovoru dobio informaciju da je Dulić tražio da se skine snimak sa interneta, već one su bile dovoljan osnov tužilaštvu da zaključi da jedno lice traži od policije, a od koga će drugog, da obriše snimke iz telefona lica koje ih je snimilo i da bi se u takvoj situaciji radilo o krivičnom djelu neovlašćenog fotografisanja. Dakle, kad čovjek makar samo toliko traži od države, to je dovoljno da država već na tu informaciju iz policije reaguje i tog istog dana pozove onoga ko je izvršio snimanje, sasluša ga te odmah izvrši uvid u telefon. Nakon toga je država, oličena u policiji i tužiocu, dok je snimač još u njenim prostorijama tog 28.10.2022. godine, trebala pozvati Dulića i pitati ga je li to taj snimak čije brisanje traži. Da je tako učinjeno, vjerujem da bi Mladen došao u policiju i rekao da jeste to taj snimak, a onda bi se dalje otkrilo da se on nalazi i na internetu – pojasnio je Blagojević za medije i dodaje da reakcija tužioca drugi dan već bila kasno.
Mladen Dulić ubio se 28. oktobra, nakon što je ismijavan zbog snimka koji je objavljen na društvenim mrežema.
Sve je krenulo kada je ispunjavao formular za posao na jednoj benzinskoj pumpi, gdje ga je radnik te pumpe snimao i ismijavao pitanjima. Snimak je zatim objavljen na društvenim mrežema, što on nije mogao podnijeti, te je digao ruku na sebe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu