Poručuje ovo instruktor gljivarstva iz Mrkonjić Grada Boro Marić, koji iza sebe ima dvadesetogodišnje iskustvo.
Nemile situacije, kao što je nedavno trovanje ljudi pečurkama u Srbiji, toliko isprepadaju građane da se jedan period uzdržavaju čak i od kupovine šampinjona. Ali, to nije rješenje. Svijet gljiva je potrebno upoznati, posebno oni koji se bave sakupljanjem u prirodi.
– Suština je da ljudi moraju da se uozbilje i da shvate opasnosti koje vrebaju ako su površni, jer tako mogu da unište život cijeloj porodici. To se, nažalost, desilo u Srbiji. A, u suštini sve je prosto, samo treba znati i posvetiti se – govori Marić za Srpskainfo.
Postoji desetak vrlo ozbiljnih otrovnica koje se moraju znati, napominje naš sagovornik. Čak i šampinjoni, u koje naši kupci najviše vjeruju, imaju svoje otrovne vrste.
Ipak, sve ono što ima etiketu trebalo bi da je provjereno i u redu.
– Ne truju gljive ljude, nego ih truje neznanje. Nekada je sve bilo mnogo teže zato što nije postojao internet i fotoaparati da se provjeri o kojoj gljivi je riječ. Danas, na društvenim mrežama ima bezbroj grupa o gljivama gdje uvijek bude dobrih poznavalaca i oni, kad neko objavi fotografiju, mogu odrediti o kojoj vrsti je riječ ili barem prepoznati ako su u pitanju otrovne vrste – pojašnjava Marić.
Trovanje u Srbiji, kada su ljudi kupili opasnu pupavku od bake na pijaci, pokazuje nam da nisu tačna ni uvjerenja kako su stariji sakupljači gljiva iskusniji.
– Dugo se bavim ovim poslom, više od 20 godina, i najgore mi je kad kažu „iskusan gljivar se otrovao“. Ne kažu da je on, recimo, 30 godina brao tri vrste gljiva i onda ubrao četvrtu – govori Marić.
Topla preporuka za svakoga ko želi da uđe u ovaj svijet je da nabavi literaturu, a pored toga u regionu se organizuju izložbe gljiva, predavanja. Marić i Visitor centar Pecka takođe organizuju škole gljivarstva; ove godine imali su 70 polaznika.
– Nisu gljive samo otrovne i jestive, one imaju bezbroj osobina zbog kojih bi ih trebalo upoznati. Najvažnije su za recikliranje prirode. Ne bi trebalo dirati one koje ne poznajemo, gaziti ih i uništavati im staništa. Ljudima preporučujem da, ako nisu sigurni u ispravnost neke gljive, odu na internet i provjere. Sada postoje dobri telefoni, gljiva se uslika, objavi u grupi i u roku od par minuta se neko već javi. Na kraju, ako ne uspiju provjeriti, bolje je i baciti dobru gljivu,nego rizikovati – zaključuje on.
Sezona sakupljanja gljiva završava se sada do proljeća. Na banjalučkoj Tržnici pojasnili su nam da štand za prodaju gljiva može zakupiti svaki građanin, uz ličnu kartu, a za kontrolu kvaliteta nadležna je inspekcija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu