Dodatnu polemiku unio je italijanski premijer Đuzepe Konte koji je nedavno izjavio da Evropska unija rizikuje da tokom pandemije virusa korona propadne kao projekat.
Konte smatra da Evropska unija mora da reaguje na adekvatan i koordinisan način kako bi pomogla zemljama koje su najteže pogođene pandemijom.
Ukoliko ne iskoristimo šansu da udahnemo novi život evropskom projektu, rizik od neuspjeha je realan – naglasio je Konte.
Ali, nije Konte jedini koji kritikuje Evropsku uniju zbog njene loše reakcije na korona virus. Mnogi analitičari i političari u posljednjih mjesec dana su, takođe, žestoko kritikovali EU zamjerajući joj da nije pokazala dovoljnu spremnost, ali ni spretnost da se suoči sa pandemijom.
Od kritika da su članice EU u momentu krize djelovale nesinhronizovano, preko toga da je Brisel reagovao sporo kada je u pitanju slanje pomoći svojim članicama koje su se prve našle na udaru korona virusa, pa do toga da su mnoge zemlje unutar Unije jedna drugoj okrenule leđa, zatvarajući svoje granice i prekinuvši gotovo sve međusobne interakcije u smislu slanja pomoći. Ove i još mnoge druge teme bile su predmet rasprava u proteklih mjesec dana.
Pa, da li projekat EU ima budućnost i kakvu?
Bivši ambasador BiH pri EU i glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primjenjene evropske studije u Beogradu Igor Davidović kaže za Srpskainfo da je korona virus samo jedan veliki reprezent u kome se vide sve posljedice koje su nastupile ovom pandemijom.
– Jednostavno, riječ je o tome da se na jednom velikom sistemu vidi da su posljedice sveobuhvatne, ali se one neće ticati samo EU. Riječ je o nečemu što se može bez bilo kakve patetike nazvati novim svjetskim procesom koji će očigledno dovesti do mnogo promjena u svakom pogledu, ne samo unutar Unije već će ostaviti planetarne posljedice – kaže Davidović.
On dodaje da posljedice neće biti samo političke, već i ekonomske, socijalne i kulturne. Davidović ističe da ne zna kada se čovječanstvo suočilo sa nečim što je moglo da dovede do ovakvih potresa.
Prema njegovim riječima, bez obzira na to šta je dovelo do pandemije, činjenica je da će doći do mnogih promišljanja i razmišljanja u svakom segmentu života na bilo kom dijelu planete.
Što se tiče same EU, Davidović podsjeća da ona na početku pandemije nije odreagovala niti brzo, niti kvalitetno niti onako kako se u takvim hitnim slučajevima mora reagovati. Stoga je, kako dodaje on, sigurno da su zemlje poput Španije i Italije, koje su iskusile najteže posljedice, najviše i revoltirane.
– Ipak, ostaje činjenica da su sve države imale nacionalne koordinatore, nacionalne timove i da je svaka zasebno donosila odluke bilo da je riječ o zakonskim rješenjima, bilo da je riječ o praktičnim mjerama ili neposrednim mjerama na suzbijanju ili borbi protiv pandemije na njenoj teritoriji- ističe Davidović.
Da li će EU projekat propasti?
Davidović vjeruje da neće, ali da će doći do ozbiljnih promišljanja o načinu i metodi funkcionisanja EU.
– Odavno već znamo da je EU u principu jedan veliki birokratski mehanizam, a svaka birokratska mašinerija tog formata po definiciji u bilo kakvim okolnostima veoma sporo reaguje i veoma komplikovano donosi bilo kakve odluke, posebno kada je riječ o nečemu gdje im vrijeme nije saveznik i gdje se mora djelovati trenutno- kaže Davidović.
On ističe da je sasvim sigurno da će posljedice pandemije biti globalne i da će EU morati da se pozabavi vlastitim mehanizmima odlučivanja.
Ne vjeruje, međutim, da to može dovesti do nekog rapidnog pada koncepta EU.
– Sigurno je da će se u okviru zemalja takozvanih tradicionalnih članica takve polemike povesti i da će to dovesti do ozbiljnih posljedica u odnosima EU sa ostatkom svijeta. Međutim, EU ima mehanizme koje će primjenjivati pokušavajući da se rekonstruiše, pospremi i opstane, prevenstveno u ekonomskom smislu, pa tek nakon toga u svakom drugom – kaže Davidović.
Ni magistar evropskih integracija i član Udruženja građana “Zašto ne” Denis Čarkadžić ne vjeruje da bi moglo doći do raspada EU.
Prema Čarkadžićevim riječima, sasvim je izvjesno da će ekonomska kriza nakon pandemija biti izazov za EU u smislu unutrašnjih odnosa, ali da treba imati na umu da i bez nadolazeće krize 27 članica uvijek i stalno vode međusobnu borbu za ispunjavanje svojih sopstvenih interesa i za što bolje pozicioniranje unutar Unije koje bi im između ostalog donijelo veći uticaj.
– Iako je tokom velikih kriza sve moguće, smatram ipak da će finansijski “kišobran” koji Brisel priprema za svoje članice biti dovoljan da utiša ozbiljne prijetnje novim brexitima, te da će svakome unutar EU vrlo brzo postati jasno da će u vremenima koja dolaze puno bolje i sigurnije biti dio tog sistema nego pokušati nositi se sam sa problemima koji neće biti mali – kaže Čarkadžić.
On podsjeća da su iz nekih krugova u državama Zapadnog Balkana, u prvim danima borbe protiv koronavirusa, ka EU takođe upućivane riječi kritike zbog nedostatka pomoći, ali je vrlo brzo nakon toga Brisel usvojio paket i za Zapadni Balkan u iznosu od oko 400 milona evra za pomoć socioekonomskom oporavku regiona.
Počela je da stiže i prijeko potrebna pomoć u medicinskoj opremi i materijalu, pa se i kritičari EU iz zemalja Zapadnog Balkana sada puno manje čuju.
Komentarišući Konteovu izjavu o mogućem raspadu EU, Čarkadžić podsjeća da je ona došla samo dan pred pregovore u vezi s raspodjelom paketa pomoći za prevazilaženje krize izazvane pandemijom u iznosu od čak 540 milijardi evra.
Stoga, kako navodi on, Konteovu izjavu, prije svega, treba posmatrati kao pritisak, pa i jednu vrstu ucjene Italije da u raspodjeli novca dobije što veći dio, što je praksa „kojoj ne svjedočimo prvi put“.
– Nakon što je dogovor između zemalja teže pogođenih pandemijom-Italije, Francuske i Španije s jedne, te Njemačke, Holandija, Austrije i Finske s druge strane, ipak, postignut, za očekivati je da će crne „predikcije“ o budućnosti EU, barem za izvjesno vrijeme, utihnuti – smatra Čarkadžić.
On ističe da je potpuno tačno da je Brisel reagovao sporo, reklo bi se tromo na pandemiju, ali se morati uzeti u obzir da je mehanizam odlučivanja u EU prilično komplikovan i spor, a problem ovoga puta ogroman.
Pored toga, kako dodaje, zemlje poput Italije, Francuske i Španije nisu odgovorile na pravi način na pandemiju, za razliku od nekih drugih članica te je i ta činjenica dodatno zakomplikovala situaciju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu