Dugo su korišteni udžbenici koji stvaraju izrazito negativne stereotipe o Srbima pomoću generalizacije, diskriminacije i sukobljavanja “nas” i “njih”.
Izraz “velikosrpska hegemonija” postao je ključni pojam u oblikovanju slike o Srbima. Čak i kad se govori o Srbima kao žrtvi, navodi se su “sami za to krivi”.
Takve istorijske ocjene podržavali su i hrvatski političari, poput bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je najavljivao da će nova vlast “ponovno pisati udžbenike”.
Bivši šef hrvatske Agencije za vaspitanje i obrazovanje Vinka Filipović tvrdila je da je “domovinski rat tema koja ne smije i ne može biti interpretirana na različite načine”.
Tekstovi u udžbenicima istorije tradicionalno odražavaju osnovne zamisli o nacionalnoj kulturi te, uz prenošenje znanja, daju i slike o drugim narodima, navodi se u “Istorijskom zborniku”.
Uvođenje paralelnih udžbenika u nastavu donekle je umanjilo stereotipe.
Nije došlo do automatskog povlačenja udžbenika koji zloupotrebljavaju istoriju, ali je omogućeno korištenje onih koji se zasnivaju na naučnom pristupu prošlosti i nastavi istorije.
U Hrvatskoj su se pojavili udžbenici koji Srbe pokušavaju prikazati uravnoteženije, odmjerenije i sa više uvažavanja.
Ti udžbenici nastoje da prate evropske domete u kriterijumima za izbor udžbeničkog sadržaja, kao i u metodici istorije, pristupajući sadržajima kritički.
Međutim, problem tih udžbenika ostaje kriterijum, nametnut od države.
Prema tom kriterijumu, nastavni plan i program strogo propisuje sadržaj koji udžbenik mora da pokrije, tako da ostaje malo mogućnosti za inovaciju, pa i u slučaju prikazivanja Srba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu