Redovni profesor na Katedri za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima na Filološkom fakultetu u Beogradu Rajna Dragičević u autorskom tekstu za Politiku navodi da više od polovine učenika ima nejasnu predstavu o značenju imenice “imperator”.
Za neke učenike “paša” je “lukavac”, “otac”, “djeda” ili “pastir”, a “rit” je “selo”, “neko pusto mesto”, “drveni most”, “salaš”, dok je “terzija” neki “težak čovek”, a “toka” je “neko glup” ili “cipele”.
Jedan učenik je bio uvjeren da se geografske karte prave isključivo od plastike, jer je pročitao da se na kartama izohipsama, bojama i senčenjem dobija “veoma plastičan prikaz reljefa”.
Mnogim petacima bila je neshvatljiva konstrukcija “oduzeti od”, pa su na testu iz matematike u zadatku u kojem se tražilo da oduzmu neki izraz od 100 gotovo svi prvo naveli izraz, a onda od njega oduzeli broj 100, prenosi Blic.
Takođe, rečenicu “Popeo se na drvo ne bi li ubrao trešnju” jedna učenica razumjela je da se “popeo na drvo da ne bi ubrao trešnju”.
Dragičevićeva smatra da ovo pokazuje nedostatak jezičke kulture i neusklađen jezički razvoj, što je i prepeka u savladavanju predmeta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu