Sudeći po riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, za sklapanje mira Ukrajina će morati da prihvati ruske zahtjeve, a to su priznanje crnomorskog poluostrva Krima kao ruske teritorije i ustupanje pokrajina Donjeck i Lugansk.
Navodeći da Rusija neće da zaustavi rat u Ukrajini, konzervativni “Foks njuz” daje i pet razloga zašto:
Putin može da dobije više
Putin vjeruje da je uspio da dođe do prekretnice na bojnom polju i van njega nakon što je zauzeo 20 odsto ukrajinske teritorije.
Ruske snage su krajem juna okupirale strateški grad Sjeverodonjeck a u nedjelju su zauzele Lisičansk, posljednje ukrajinsko uporište u Lugansku, industrijskom srcu Ukrajine sa fabrikama za proizvodnju gvožđa i čelika i rezervama minerala i uglja visokog kvaliteta.
Pošto je skoro pa finalizirao uspostavljanje kopnenog koridora između Krima, pripojenog 2014, i ostatka Rusije, Putin blokira ukrajinski pristup morskim lukama i guši ukrajinsku ekonomiju sprečavanjem izvoza žitarica brodovima.
Kijev takođe optužuje Rusiju za krađu žitarica sa okupirane teritorije radi prodaje na međunarodnom tržištu. Nedavni slučaj zapljene ruskog teretnog broda “Žibek Žoli” u Turskoj koji je prevozio žito svjedoči u prilog tih optužbi.
Sa preostala tri mjeseca prije nego što se uslovi na bojnom polju pogoršaju zbog vremenskih prilika, Putin osjeća da može da ostvari više strateških dobitaka dok nastavlja da degradira ukrajinsku infrastrukturu i sposobnost da se brani, piše “Foks njuz”. Dolazak zime, naime, mogao bi donijeti Ukrajini nove poteškoće, a Rusiji potencijalne taktičke prednosti.
U skladu sa Putinovom doktrinom “dominacije eskalacijom”, kako se navodi, Rusija intenzivira raketne napade širom Ukrajine dok Vašington povećama obim naoružanja obećanog Kijevu.
Kontraefekat sankcija
Putin vjeruje da su se sankcije obile Zapadu o glavu, koji je suočen sa rastućim cijenama energenata, kao i nestašicama hrane.
Moskvi su nametnute sankcije bez presedana koje ne samo što nisu uništile rusku ekonomiju već su je ojačale. Zarade od nafte cvjetaju, a rublja je na najvišem nivou za sedam godina, što Putinu omogućava da nastavi da finansira svoju ratnu mašineriju.
Njemačka ekonomija, s druge strane, suočena je sa potencijalnim kolapsom, koji će možda povući sa sobom ostatak Evrope, usled racionalizacije upotrebe prirodnog gasa kao posljedica ruskog zavrtanja slavine. U međuvremenu je američka ekonomija skoro ušla u recesiju.
“Foks njuz” ukazuje da se mnogo govori o tome kako Rusija nije isplatila svoj spoljni dug u stranoj valuti prvi put od 1918, ali da to Putinu vjerovatno ne smeta mnogo. Dok je Moskva poslala uplatu, zbog komplikacija usljed sankcija ona nije distribuisana. Sem toga, Putin zna da neizvršavanje obaveza više šteti onom koji daje zajam od onog ko ga prima.
Ratni zamor
Putin osjeća da je Zapad počeo da obuzima zamor ratom u Ukrajini, uprkos javnim podrškama SAD i Evrope napadnutoj zemlji.
Bajdenovi zvaničnici, kako navodi “Foks njuz”, gube povjerenje u sposobnost Kijeva da dobije rat i u privatnosti govore o mogućnosti da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustupi Putinu teritoriju.
Zelenski je još početkom juna ocijenio da je svijet sve umorniji od situacije u njegovoj zemlji. “Gardijan” je ranije prenio da je sličnu zabrinutost iznio i britanski vojni oficir na privatnoj večeri istog meseca u Londonu, kad je rekao da Zapad nema izbora nego da posmatra Ukrajinu samo kao jednu fazu dugogodišnjeg konflikta sa Rusijom.
– Ako Ukrajina pobijedi, Rusija to nikad neće prihvatiti. Ako Rusija pobijedi, ići će dalje – upozorio je on.
Priče o odugovlačenju konflikta sve više se pominju u javnosti. Odbrambeni analitičari govore o “generacijskoj borbi za nezavisnost” Ukrajine te ukazuju da “ovo nije rat koji se može okončati za nekoliko nedelja”, kako Rusi sporo napreduju, i da je pretjerano optimistično gledati na kraj godine i da će u ratu iscrpljivanja zapadna vojna pomoć možda biti presudna za Ukrajinu.
Energetsko slabljenje Zapada
Za tri mjeseca Putin će moći da nanese još više bola Evropljanima svojim “energetskim napadima”, dok će dobiti veću sposobnost da skreće pažnju Zapada od svojih operacija u Ukrajini.
Putin vjeruje da kad temperature krenu da padaju, a Zapadna Evropa počne da se trese, zamrznuće se i podrška sukobu sa Rusijom. Zavrtanje gasa kako bi se evropski lideri primorali da napuste svoju podršku Kijevu standardna je alatka Putinovog priručnika, navodi “Foks njuz”.
Istovremeno, SAD će biti preokupirane srednjemandatnim izborima u novembru, usljed čega će Ukrajina postati manji prioritet za Vašington. Putinove obaveštajne službe brižno prate domaća američka dešavanja, sa fokusom na kontroverzna pitanja poput nedavne odluke Vrhovnog suda o abortusima i kontroli oružja i protestima koji su zahvatili zemlju. Putin će vjerovatno da usmjeri svoje špijunske službe da vode kampanje uticaja, pojačavajući neslogu i smetnje kao što je to činio u prošlosti.
Pozivajući se na američku agenciju za sajber bezbjednost CISA, “Foks njuz” piše da Putin kao osvetu za sankcije takođe planira da napadne SAD sajbernapadima i stvori haos kako bi Vašington sklonio svoje oko sa Ukrajine, prenosi Blic.
Egzistencijalno pitanje
Konačno, ishod konflikta u Ukrajini je egzistencijalno pitanje za Moskvu. Putin je Ukrajinu proglasio “crvenom linijom” za širenje NATO jer zemlju posmatra kao dio svog strateškog bezbjednosnog perimetra.
Sa prijemom baltičkih država u NATO, razdaljina između zapadnog bloka i Rusije smanjena je sa 1.500 kilometra tokom Hladnog rata na današnjih 150, zbog čega je po mišljenju Rusije rizik od postojanja neprijateljske vojne alijanse tako blizu njene granice neprihvatljiv. Moskva je uvijek bila sumnjičava prema američkoj politici promocije demokratije i jačanja NATO, posebno nakon kolapsa Sovjetskog saveza. Putin vjeruje da je američka politika demokratizacije onoga što Rusija smatra svojom sferom uticaja tu da ostane, bez obzira na to ko je u Beloj kući. Izveštaj o strogo poverljivoj strategiji sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti opisuje dugoročnu dvopartijsku američku politiku koja želi da spreči “jednu neprijateljsku silu” poput Rusije “da dominira evroazijskim kopnom i pomogne demokratskim i nacionalističkim pokretima gdje je moguće u borbi protiv totalitarnih režima”.
Amerika želi podjelu Rusije i u Vašingtonu se sve više priča o njenom vojnom i ekonomskom slabljenju i novoj strategiji u čijem je centru “dekolonizacija”.
Sve to u Putinovim očima opravdava rat u Ukrajini. Sve dok Rusija održava ovaj konflikt u životu, njen strateški cilj da zadrži Kijev dalje od NATO je ispunjen time što Ukrajina ne ispunjava jedan od ključnih uslova za prijem u alijansu – odsustvo teritorijalnih sporova i tekući sukobi, navodi “Foks njuz”. Doduše, treba ukazati da je Ukrajina nedavno dobila status kandidata u Evropskoj uniji, uprkos tekućem konfliktu.
Putanja rata u Ukrajini pokazala se do sada teškom za predviđanje, ali jedna stvar je sigurna – Putin ga neće zaustaviti, zaključio je “Foks njuz”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu