Društvo

NEMA ZVUČNIH SEMAFORA Otežano kretanje slijepim i slabovidim u Istočnom Sarajevu

Na području Istočnog Sarajeva ni u jednoj lokalnoj zajednici nije riješen problem arhitektonskih barijera u institucijama, koje čine glavnu prepreku za normalno funkcionisanje slijepih i slabovidih osoba.

NEMA ZVUČNIH SEMAFORA Otežano kretanje slijepim i slabovidim u Istočnom Sarajevu
FOTO: MARIANA ĐURIĆ/RAS SRBIJA
Ulaz u Gradsku upravu Istočno Sarajevo

Predsjednik Gradske organizacije slijepih i slabovidih Istočno Sarajevo Momir Ašonja kaže da slijepe i slabovide osobe u društvu nailaze na razumijevanje, ali da je u praksi neophodno unaprijediti njihov položaj i krenuti u rješavanje arhitekstonskih barijera, koje u ovom gradu nisu riješene. Navodi da se sa ovim problemom suočava oko 150 članova udruženja iz svih šest opština.

Cilj naše organizacije je da kroz proces rehabilitacije i socijalne uključenosti slijepe i slabovide osobe ne budu osuđene samo na puko preživljavanje, nego da to budu visoko obrazovane i funkcionalne ličnosti – kaže on i dodaje da arhitektonske barijere ni u jednoj opštini nisu riješene i da ovo udruženje pokušava da utiče na nadležne da se to pitanje što prije riješi.

– Nemamo nijednog zvučnog semafora za slijepe i slabovide osobe. Nemamo taktilne staze, a tek smo nedavno ušli u ove nove prostorije koje do sada nismo imali – kaže Ašonja.

Foto: Mariana Đurić/RAS Srbija
Foto: Mariana Đurić/RAS Srbija

Sekretar Gradske organizacije slijepih i slabovidih Jovica Mijativić rekao je da su arhitekonske barijere, ali i nedefinisano stanje u socijalnoj zaštiti slijepih i slabovidih, problemi sa kojima se svakodnevno susreću članovi ovog udruženja. Dodaje da je dodatak za tuđu njegu i pomoć u FBiH 405 KM, a kod nas 165 KM.

– Ove godine je uvedeno pravo na ličnu invalidninu, ali ima mnogo propusta. Po tom zakonskom aktu pravo na ostvarivanje lične invalidnine imaju osobe koje su oslijepile do 18 godine, znači ko je ostao slijep u 19. godini nema pravo na invalidninu. Smatram da to nije ljudski – naglašava Mijatović.

Objašnjava da i on ima na to pravo, jer je slijep od rođenja, ali da je solidaran sa kolegama koji to nemaju. Ističe da je naknada od 100 KM mjesečno jako niska, te da podzakonski akt za isplatu važi do 31. decembra 2018. godine.

Istovremeno, prvi ljudi opština na području Istočnog Sarajeva uvjeravaju da će u njihovim lokalnim zajednicama biti riješen problem ove populacije, kao što je uklanjanje administrativnih barijera.

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Ljubiša Ćosić ističe da u budžetu izdvajaju dio novca za rad Gradske organizacije slijepih, kao i da će iduće godine planirati pare za izgradnju dodatne infrastrukture.

– Kretanje slijepih i slabovidih osoba biće olakšano kada postavimo zvučne semafore, a pokušaćemo da uradimo i par taktilnih staza na nekim ključnim lokacijama – rekao je Ćosić.

Foto Mariana Đurić/RAS Srbija
Foto Mariana Đurić/RAS Srbija

U Istočnom Starom Gradu ističu da će opštinski službenici, koji u svakodnevnom radu imaju kontakt sa slijepim i slabovidim osobama, ići na edukaciju kako bi se obezbijedio minimum uslova za lakše pružanje usluga i komunikaciju sa njima.

– Gradska organizacija slijepih i slabovidih osoba je udruženje koje je od opšteg interesa za Istočnu Ilidžu. Planiramo da, kao i do sada, i u idućoj godini imamo pomoć za realizaciju projekata koje to udruženje bude kandidovalo – rekao je Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže.

Dobili prostorije u Sokocu

Načelnik opštine Sokoca Milovan Bjelica kaže da je opština ustupila ustupila prostorije za rad udruženju na Sokocu, ali nije upoznat da li ih slijepi i slabovidi koriste. U paljanskoj opštinskoj upravi kažu da godišnje pomažu Gradsku organizaciju sa 1.000 KM, ali da će u budžetu za narednu godinu uvrstiti i dodatni vid pomoći, ukoliko im za to stigne zahtev.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu