Svijet

NEOBIČNO SAZNANJE IZNENADIĆE MNOGE Otkriveno da li ptice imaju SUBJEKTIVNU STVARNOST

Svijest je i dalje veoma teško razumjeti unutar životinjskog carstva.

NEOBIČNO SAZNANJE IZNENADIĆE MNOGE Otkriveno da li ptice imaju SUBJEKTIVNU STVARNOST
FOTO: GORAN SRDANOV/RAS SRBIJA

Svijest se obično pripisuje ljudima i drugim primatima, dok drugi sugerišu da je to osobina koju dijele sisari. Još je teže razumjeti da li životinje poput ptica, insekata i riba imaju svesno gledište. Nova studija Univerziteta u Tibingenu u Njemačkoj sugeriše da ptice poput vrana mogu zaista imati subjektivnu stvarnost.

Svijest može imati više nivoa. Najniži nivo je osjećajnost – ili sposobnost da se ima tačka gledišta. Sljedeći nivo je oštroumnost – sposobnost posezanja za mislima i formiranja mišljenja. Konačno, postoji razumijevanje sopstva.

Čak i pokazivanje da ptice i slične životinje imaju osjećaj bilo bi revolucionarno za naše razumijevanje svijesti i mozga. Za primate je svijest obično povezana sa moždanom korteksom. Životinjama poput ptica nedostaje ovaj dio mozga.

Studija, koju je vodio profesor Andreas Nider, predsjedavajući psihologije životinja na Univerzitetu u Tibingenu, ispitivala je vrane, podskup ptica žarka (klasa ptica koja takođe uključuje gavrane, svrake i soje). Obučili su ptice da reaguju na vizuelni stimulus koji se projektuje na ekran.

FOTO: YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: YOUTUBE/SCREENSHOT

Ponekad je podražaj bio jasan i ptice su pokazale da su ga vidjele. Drugi put je podražaj bio slab – na ivici njihove percepcije. U tim slučajevima, čak i za isti slabi intenzitet, ponekad su ptice prijavile da su vidjele signal, a ponekad nisu.

– To se ne može objasniti radom oka, već mora nastati na višim nivoima obrade mozga koji procjenjuju “senzorni unosa” – kaže Nider.

Još intrigantnije, ponekad su vrane prijavile da su vidjele nešto kad zapravo ništa nije bilo. Oči vrana bile su im, u izvjesnom smislu, još jedan pokazatelj subjektivne stvarnosti.

Tokom eksperimenta, naučnici su takođe zabilježili aktivnost nervnih ćelija u mozgu ptica. Da njihovo iskustvo nije bilo subjektivno, ptice bi reagovale slično na svaki slabi podražaj. Ali to nije bio slučaj. Nervne ćelije su bile aktivne samo kada je ptica prijavila da je vidjela stimulus.

Ova aktivnost je zabilježena u “nidopallium caudolaterale”, ili NCL. Iako ptice nemaju moždani korteks, njihov NCL usmjerava senzorne informacije u druge dijelove tijela.

– Zanimljivo je da se ovaj NCL anatomski izrazito i nezavisno razvijao tokom evolucije, a nalazi se samo kod ptica – kaže Nider i dodaje:

– Mislimo da NCL služi sličnim funkcijama na visokom nivou u mozgu ptica kao prefrontalni korteks u mozgu naših primata, ali ne postoji NCL u mozgu sisara, baš kao što nema ni prefrontalni korteks u mozgu ptica – rekao je on.

Ovi rezultati su važni za razumijevanje svijesti u životinjskom carstvu. Vrane i ljudi razišli su se na evolucionom drvetu prije 320 miliona godina. Ili je svijest postojala toliko dugo ili je evoluirala više puta u životinjskom carstvu prenosi Blic.